DIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠEG MINISTRA Kuščević i supruga nezakonito došli do više od dva milijuna kuna makinacijama sa zemljištem

Lovro Kuščević, bivši ministar u Vladi Andreja Plenkovića, dobio je optužnicu. USKOK je danas objavio kako je osim Kuščevića optuženo još pet osoba, među njima su i Kuščevićeva supruga i šogor, poduzetnik Ante Marinović, bivši predjednik Općinskog vijeća Jakša Goić te bivši pročelnik i načelnik Svemir Obilinović, koji je na ovim izborima kandidat HDZ-a za još jedan mandat na čelu Općine Nerežišća. Terete se za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, primanja mita, davanja mita, pomaganja u primanju mita, poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, poticanja na prouzročenje stečaja te sprječavanja dokazivanja. 

Kuščevića terete da je od konca 2008. do ožujka 2018. kao načelnik Općine Nerežišća dogovorio sa suprugom pribavljanje značajne materijalne koristi stjecanjem poljoprivrednog zemljišta i njegovom prenamjenom u prostornom planu uređenja Općine u građevinsko zemljište te daljnjom prodajom. 

Tako je Kuščević, koristeći činjenicu da mu je kao načelniku bilo poznato kako Općina priprema pokretanje postupka izmjena i dopuna prostornog plana kojim će se omogućiti širenje granica građevinskih područja naselja te znajući da su nekretnine, koje su se prema tada važećem Planu nalazile izvan zone građevinskog zemljišta, zbog svojeg položaja pogodne za uvrštenje u građevinsko područje, tijekom priprema i postupka izmjena i dopuna plana kontaktirao vlasnike nekretnina pri čemu je prešutio da njihove nekretnine udovoljavaju uvjetima za prenamjenu u građevinsko zemljište te im neistinito prikazao da ih planira koristiti u poljoprivredne svrhe. 

Kada su mu vlasnici terena povjerovali i pristali prodati zemljišta, u cilju prikrivanja vlastitog sudjelovanja u tim pravnim poslovima, dogovorio je sa suprugom da zaključi kupoprodajne ugovore za nekretnine, što je ona i učinila te kao kupac sklopila ugovore za ukupan iznos od 70 tisuća kuna ili 15,76 kuna po metru kvadratnom. 

Potom je Kuščević, nakon što je u listopadu 2009. u ime Općine kao naručitelja sa stručnim izrađivačem plana zaključio ugovor o izradi izmjena i dopuna plana, kojim je imenovan za koordinatora izrade prostorno-planske dokumentacije, u ožujku 2010. stručnom izrađivaču plana podnio prijedlog da se granice postojećeg građevinskog područja naselja prošire i na čestice zemlje u vlasništvu njegove supruge koja je nekretnine prethodno stekla na opisani način.

S obzirom da su te čestice udovoljavale uvjetima, uvrštene su u građevinsku zonu naselja. Na osnovu izmjena Plana iz 2011., Kuščevićeva supruga je tijekom 2013. podnijela zahtjeve te je u svibnju 2017. ishodila rješenja o uvjetima građenja i provela parcelaciju zemljišta. Potom je Kuščević dogovorio prodaju dijela zemljišta trgovačkom društvu iz Zagreba, slijedom čega je njegova supruga kao prodavatelj s društvom zaključila ugovor o prodaji dijela zemljišta površine 1.951 metar kvadratni za iznos od 200 tisuća eura ili 762,70 kuna po kvadratu, dok je preostali dio zemljišta ostao u njenom vlasništvu, čime su supružnici Kuščević pribavili nepripadnu materijalnu korist od najmanje 2.289.045,80 kuna, navodi USKOK.

Kuščevića terete i da je od studenog 2009. do kolovoza 2010., nakon što je kao načelnik Općine donio odluku o raspisivanju natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje omogućio trećeokrivljenom šogoru na njegovo traženje kupnju stana pod uvjetima povoljnijim od tržišnih u pogledu kamata, znajući da na to nema pravo. Naime, jedan od uvjeta za podnošenje zahtjeva za kupnju stana je bio da podnositelji nemaju nekretninu u vlasništvu. Međutim, sukladno dogovoru, šogor je Općini podnio prijavu na natječaj i zahtjev za kupnju stana. Priložio je izjavu u kojoj je neistinito naveo da nema nikakvih nekretnina u svom vlasništvu. 

Kuščević je, znajući da podaci ne odgovaraju istini jer je šogor od 2007. vlasnik stana kojeg mu je darovao otac, u namjeri da mu protivno natječajnim uvjetima omogući stjecanje vlasništva nad stanom iz programa te mu tako pribavi korist u vidu plaćanja manje kamatne stope koja se primjenjuje isključivo za korisnike stambenih kredita realiziranih uz subvenciju Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, u siječnju 2010. na sjednici Povjerenstva koje je provodilo natječajni postupak, kao voditelj tog povjerenstva, ostalim članovima neistinito predočio da šogor udovoljava natječajnim uvjetima. 

Nakon što je Povjerenstvo utvrdilo prijedlog liste prvenstva za kupnju stana na koju je uvršten i njegov šogor, Kuščević je donio odluku o utvrđivanju konačne liste. Na taj način je njegov šogor po povoljnijim uvjetima stekao vlasništvo nad stanom iako na to nije imao pravo te mu je na razlici kamata pribavljena korist od najmanje 73.699,60 kuna.

Kuščevića terete da je došao i do nepripadne imovinske koristi od najmanje 310 tisuća kuna operacijom u koju su bili uključeni njegov šogor i Ante Marinović, vlasnik trgovačkog društva Export-grof, koje je na području uvale Grška otkupilo poljoprivredno zemljište od 105 tisuća kvadratnih metara. Pao je dogovor da se to zemljište prilikom izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine uvrsti u plan radi izgradnje građevina u svrhu obavljanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, iako takvom prijedlogu nije udovoljeno u prethodnom postupku izmjena i dopuna plana. 

USKOK navodi kako je dogovoreno da će Marinović kao protuuslugu prepustiti Kuščeviću vlasništvo na dijelu nekretnine na kojem se nalazila ruševna nastamba koja udovoljava uvjetima za rekonstrukciju i adaptaciju u gospodarsku zgradu, a ujedno i dozvoliti pravo prolaza postojećim putem. 

Kako bi prikrili Kuščevićevo sudjelovanje u operaciji, s njegovim šogorom dogovoreno je da bude samo nominalno označen kao kupac i zaključi kupoprodajni ugovor u kojem će se navesti cijena od 5.180 eura bez stvarne namjere plaćanja. Marinović je potom u katastru ishodio promjenu podataka čestice čiju je kulturu promijenio iz šume u maslinik. 

Marinović i Kuščevićev šogor sklopili su ugovor o kupoprodaji nekretnine površine 518 kvadrata po cijeni od 5.180 eura iako je tržišna vrijednost iznosila 310 tisuća kuna. Kuščevićev šogor je na temelju tog ugovora ishodio upise prava vlasništva i služnosti, kao i rješenje o uvjetima građenja kojim se odobrava rekonstrukcija gospodarske zgrade. 

Nakon što je Općinsko vijeće donijelo odluku o izradi izmjena i dopuna plana, Kuščević je kao koordinator izrade plana sukladno dogovoru stručnom izrađivaču podnio prijedlog da se područje uvale Grška uvrsti u plan radi izgradnje građevina u svrhu obavljanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, što je i napravljeno.   

Kuščević je donio zaključak o utvrđivanju konačnog prijedloga izmjena i dopuna plana Općine koje je usvojilo Općinsko vijeće, društvo je ishodilo odgovarajuće građevinske dozvole, dok je na temelju rješenja o uvjetima građenja izdanog na ime Kuščevićevog šogora provedena rekonstrukcija gospodarske zgrade na tom području. Nekretnina je potom prebačena u vlasništvo oca Lovre Kuščevića, navodi USKOK.

Kuščević je u idućoj točki optužnice optužen zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Jakšom Goićem i pročelnikom Svemirom Obilinovićem. USKOK ga tereti da je od prosinca 2015. do veljače 2016. dogovorio da mu omoguće povećanje vrijednosti nekretnine kroz prenamjenu gospodarskih građevina – štala u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene izmjenom plana i protivno Zakonu o prostornom uređenju kroz navodni ispravak, a izbjegavanjem propisane procedure i pribavljanja svih potrebnih suglasnosti. 

U tom cilju je Kuščević zatražio od predsjednika Općinskog vijeća da potpiše prijedlog za prenamjenu gospodarskih građevina za uzgoj životinja u poslovnu ili stambenu namjenu i tako prikaže da je prijedlog navodno sačinio klub vijećnika. U prijedlogu je neistinito navedeno da je predan u siječnju 2015. godine. Predsjednik Vijeća je to i učinio znajući da ni datum, ni sadržaj prijedloga ne odgovaraju istini. Potom su Kuščević i Obilinović sukladno dogovoru sačinili prijedlog rješenja o ispravci greške znajući da za to nema osnove budući da takav prijedlog nije bio podnesen. 

Kada je predsjednik Vijeća prijedlog uvrstio u dnevni red sjednice, upravo je Kuščević dao obrazloženje za prihvaćanje ovakvog neosnovanog prijedloga neistinito navodeći da je omaškom izostavljena odredba o mogućnostima i uvjetima prenamjene gospodarskih građevina za uzgoj životinja. Članovi Općinskog vijeća prihvatili su prijedlog ispravka te je Općinsko vijeće donijelo rješenje o ispravci greške. Tako su provedene nezakonite izmjene plana čime je Kuščeviću omogućeno da prenamjeni svoju štalu u stambeni objekt, što je i napravio i tako pribavio nepripadnu materijalnu korist u vidu povećanja vrijednosti nekretnine od najmanje 114.800 kuna.

USKOK tereti Kuščevića i da je malverzacijama s imovinom tvrtke, koja je završila u stečaju, pribavio protupravnu imovinsku korist veću od 1,2 milijuna kuna te oštetio vjerovnike i državni proračun za najmanje 420.093,14 kuna. Kuščević je bio jedini osnivač trgovačkog društva do konca ožujka 2010. kada je poslovne udjele prenio na svog brata. Do prosinca 2005. bio je odgovorna osoba društva, a onda je za direktora imenovao danas pokojnog tasta. 

Znajući da je firmi prijetila mogućnost otvaranja stečajnog postupka zbog trajne nesposobnosti za plaćanje uslijed neprekinute blokade žiro računa i nepodmirenih potraživanja vjerovnika i da društvo kao jedinu vrijednu imovinu ima četiri poslovna prostora u stambeno-poslovnoj zgradi u Supetru, od svog tasta je zatražio da s njim sklopi ugovor o kupoprodaji prostora po znatnoj nižoj cijeni od tržišne, i to kako bi sebi pribavio veliku imovinsku korist i umanjio stečajnu masu društva. 

Tast je to i učinio, premda je kao direktor društva bio u obavezi voditi poslove pažnjom urednog gospodarstvenika te se skrbiti o interesima i dobrobiti tog društva. U ime društva prodao je nekretnine za nešto više od milijun kuna. U cilju da banka kao založni vjerovnik ne pokrene postupak prodaje nekretnina radi namirenja potraživanja po osnovi kredita, ugovoreno je da će Kuščević podmiriti kupoprodajnu cijenu tako da će preuzeti obvezu isplate preostalog dijela kredita društva od 117 tisuća eura, dok će ostatak od 236 tisuća kuna isplatiti na žiro račun društva. 

Radi prikrivanja stvarne tržišne vrijednosti nekretnina od 2.269.000 kuna, u ugovoru su naveli da se radi o poslovnim prostorima u stanju grubih radova, iako su znali da je tržišna vrijednost puno veća od ugovorene cijene jer je 2005. društvo kao kupac, zastupano po tadašnjem direktoru Lovri Kuščeviću, zaključilo ugovor o kupoprodaji istih tih nekretnina po principu 'ključ u ruke' za iznos od 2.250.000 kuna. Istog dana zaključen je i aneks ugovora o kupoprodaji kojim se ugovara kupnja u stanju grubih radova za 1,5 milijuna kuna, a onda ih potom uredilo i opremilo svim potrebnim priključcima te ishodilo uporabnu dozvolu za obavljanje poslovne djelatnosti koja se i obavljala u tim prostorima. 

Kuščević je od ugovorene kupoprodajne cijene platio samo preostali iznos kredita od 978.226,14 kuna u korist založnog vjerovnika, što je bilo nužno da se spriječi ovrha banke na tim nekretninama, a ostatak nije isplatio. Deset mjeseci nakon što je u studenom 2012. otvoren i zaključen stečajni postupak, Kuščević je prodao poslovne prostore za 301 tisuću eura i tako pribavio protupravnu imovinsku korist od 1,2 milijuna kuna na ime razlike između plaćenog iznosa kupoprodajne cijene za nekretnine i njihove stvarne tržišne vrijednosti. Za isti je iznos umanjio stečajnu masu i oštetio vjerovnike društva, među kojima i državni proračun.

Optužnicu protiv bivšeg ministra Andreja Plenkovića zaključuje dio koji se odnosi na sprječavanje dokazivanja počinjeno nakon što se USKOK već upustio u istragu brojnih nezakonitosti. Kuščevića, naime, terete da je u 10. studenog 2020. u Nerežišću sačekao svjedoka USKOK-a po izlasku s njegovog radnog mjesta kako bi ga nagovorio da neistinito svjedoči i time oteža dokazivanje u kaznenom postupku. 

Kuščević je znao da će svjedok idućeg dana biti ispitivan o okolnostima poslovnog odnosa s njegovom tvrtkom. Od svjedoka je zatražio da prilikom davanja iskaza navede kako je njegov otac od pokojnog tasta Lovre Kuščevića primio gotovinsku uplatu od 100 tisuća kuna po ugovoru o podmirenju potraživanja od 31. kolovoza 2010. na ime neplaćene zakupnine za poslovni prostor u Supetru. Kuščević je od svjedoka zatražio da navede kako njegova supruga nije imala nikakav utjecaj na vođenje tvrtke, već da je sve odluke o poslovanju donosio njegov pokojni tast, iako je znao da to ne odgovara istini. Pritom je svjedoku obećao da će se, odužiti njemu i njegovoj obitelji te im podmiriti dugovanje, na što svjedok nije pristao.