Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Luisella Planeta LOVE PEACE Dobili ste SMS poruku svog djeteta da ima novi broj mobitela?

Dobili ste SMS poruku svog djeteta da ima novi broj mobitela?

Evo što trebate napraviti

Dobili ste se SMS poruku sljedećeg sadržaja?

Obrišite ju! Riječ je o smishing poruci - kombinaciji SMS i Phishing krađe identiteta.

Savjeti što učiniti kada primite smishing poruku:

- obrišite poruke,

- ne odgovarajte na poruke,

- nemojte pritiskati poveznice, otvarati i pregledavati slike ili privitke,

- ne dijelite osobne, financijske ili sigurnosne podatke,

- ukoliko smatrate da ste postali žrtva krađe identiteta SMS porukom ili ako ste otkrili osjetljive podatke poput (PIN-a, broja kreditne kartice, OIB-a i drugo), odmah to prijavite banci, a potom i policiji.

Smishing je napad društvenog inženjeringa, odnosno 'kampanja' pripremnih radnji radi počinjenja kaznenog djela Prijevara iz članka 236. Kaznenog zakona Republike Hrvatske s ciljem krađe osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Provodi se na način da prevaranti, počinitelji kibernetičkog kriminaliteta pokušavaju u zabludu dovesti građane slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru.

U SMS poruci koju građani zaprime, obično se od njih traži da pritisnu, odnosno aktiviraju poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke te na taj način postanu žrtve prijevare, a prevarantima otkriju osjetljive i privatne podatke što je njihov glavni cilj.

Počinitelji kontaktiraju građane, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama Europe i šire te na prijevaran način od njih pokušavaju doći do njihovih podataka s bankovnih kartica i slično ili traže način da putem aplikacija kojima se mogu spojiti na daljinu uređaju žrtve i doći do mobilnog ili Internet bankarstva ili navesti samu 'žrtvu' da slijedi njihove upute kako bi došli u mogućnost raspolaganja s njezinim novčanim sredstvima koji se nakon toga distribuiraju na bankovne i druge račune u inozemstvu, vrlo često se radi o računima otvorenim u 'trećim zemljama'.

Vaša reakcija na temu