EIB: Hrvatske tvrtke snažno ulažu, intenzivno trguju i promiču rodnu ravnopravnost

Hrvatske tvrtke zadržale su visoku razinu ulaganja, čvrsto su integrirane u međunarodnu trgovinu i uspješnije su od prosjeka EU-a kad je riječ o rodnoj ravnoteži u redovima višeg rukovodstva. Unatoč tome što su snažno uključene u trgovinsku razmjenu i što do vanjskog financiranja mogu doći pod razmjerno povoljnim uvjetima, hrvatske tvrtke zaostaju za svojim pandanima iz EU-a kad je riječ o inovacijama, naprednoj digitalizaciji, uvođenju generativne umjetne inteligencija i klimatskim ulaganjima. Kako bi očuvale dugoročnu konkurentnost, hrvatske tvrtke moraju ubrzati inovacije, digitalnu transformaciju i zelena ulaganja.

Prema Anketi Europske investicijske banke o ulaganjima (EIBIS-u) za 2025., hrvatska poduzeća zadržala su visoku razinu ulaganja, duboko su integrirana u međunarodnu trgovinu, a vrlo su uspješna i kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u redovima višeg rukovodstva, što potvrđuje i pregled rezultata ankete za Hrvatsku.

Udio tvrtki koje ulažu i dalje je visok, pa čak i ponešto viši od prosjeka EU-a, a očekivanja su im izrazito pozitivna i kada je riječ o budućim ulaganjima. Najsnažniji porast predviđa se u građevinarstvu i uslugama, dok je u infrastrukturi i proizvodnji oprez nešto izraženiji. Tvrtke su razmjerno optimistične u pogledu vanjskog financiranja i perspektiva za sektore iz kojih dolaze, no za svojim pandanima iz EU-a zaostaju kada je riječ o inovacijama, digitalizaciji i klimatskim ulaganjima.

Debora Revoltella, glavna ekonomistica Europske investicijske banke, izjavila je: 'Hrvatske tvrtke očito su posvećene ulaganjima i proširenju kapaciteta, a ističu se i po tome što su snažno uključene u trgovinu te razmjerno napredne u pogledu rodne ravnoteže u redovima višeg rukovodstva. Radi očuvanja konkurentnosti bit će ih ključno podržati u ubrzavanju inovacija i digitalizacije te se pobrinuti za to da u zelenoj tranziciji vide stratešku priliku, a ne dodatni teret. Hrvatska raspolaže dinamičnim tehnološkim ekosustavom na koji može računati u godinama koje predstoje. Za buduću konkurentnost bit će ključno ustanoviti kako pospješiti njegovo prelijevanje na ostatak gospodarstva'.

Ispred svojih pandana s prostora EU-a kad su posrijedi ulaganja i rodna ravnoteža

U prethodnoj financijskoj godini ulaganje je izvršilo devet od deset hrvatskih tvrtki, što je iznad prosjeka EU-a. Hrvatske tvrtke prilično su sklone budućim ulaganjima, a razmjerno ih velik dio među svoje prioritete u idućim godinama kani uvrstiti i proširenje kapaciteta. U usporedbi s prosjekom EU-a, hrvatske tvrtke gledaju pozitivnije na vanjsko financiranje i sektorske perspektive. Vanjsko financiranje uglavnom se odnosi na banke. Mada su prepreke u financiranju ponešto iznad prosjeka EU-a, nezadovoljstvo zbog troškova financiranja manje je izraženo, a razmjerno velik dio tvrtki ostvario je korist od bespovratnih sredstava i subvencija.

Kad je riječ o rodnoj ravnoteži u redovima višeg rukovodstva, Hrvatska je uspješnija od prosjeka EU-a. Naime, u 41 % tvrtki žene čine najmanje 40 % višeg rukovodstva u odnosu na 25 % koliko ih je tamo u cijelom EU-u, u čemu prednjače uslužne djelatnosti. No udio tvrtki u kojima žene imaju barem 50 % vlasništva blizu je prosjeka EU-a, a u sektorima poput građevinarstva još uvijek je prisutan znatan prostor za napredak.

Približno osam od deset hrvatskih tvrtki uključeno je u međunarodnu trgovinu, što je dobrano iznad prosjeka EU-a te ukazuje na snažnu integriranost u europske i svjetske lance vrijednosti, ponajprije u proizvodnji. Glavna prepreka za tvrtke koje se bave trgovinom odnosi se na snalaženje s različitim propisima, normama i certifikacijskim postupcima, pa tako i unutar EU-a, što se smatra većom smetnjom od logistike, prijevoza ili carina. Kako bi odgovorile na nestabilnost opskrbnih lanaca, hrvatske tvrtke aktivnije su od svojih pandana iz EU-a u primjeni digitalnih alata za praćenje zaliha i ulaznih materijala radi jačanja otpornosti i učinkovitosti.

Rezultati ankete EIBIS 2025. za Hrvatsku pokazuju da je većina tvrtki svjesna fizičkih rizika klimatskih promjena, a napose ekstremnih vremenskih prilika, ali u usporedbi s njihovim pandanima iz EU-a manje ih je poduzelo konkretne mjere prilagodbe ili uložilo upravo u klimatsku otpornost.

Veća je vjerojatnost da su hrvatske tvrtke obavile energetski pregled, no manje ih je postavilo izričite ciljeve u pogledu smanjenja emisija. Iako mnoge rade na smanjenju emisija stvaranjem što manjih količina otpada, njegovim recikliranjem i povećanjem energetske učinkovitosti, sveukupna klimatska ulaganja i dalje su ispod referentnih vrijednosti EU-a, a podosta ih baš i ne očekuje da će se strože klimatske norme znatnije odraziti na njihovo poslovanje.

U usporedbi s njihovim pandanima iz EU-a, manja je vjerojatnost da će hrvatske tvrtke uložiti u nove proizvode, procese i usluge, a smanjio se i udio inovatora. To se ogleda u slabijem uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, kao i u tome da se manje tvrtki služi raznovrsnim digitalnim alatima. Tek jedna od pet tvrtki sustavno primjenjuje generativnu umjetnu inteligenciju, što je dobrano ispod prosjeka EU-a. One koje je koriste uglavnom je primjenjuju u internim procesima, a ne u razvoju proizvoda, upravljanju ljudskim potencijalima ili izravnim odnosima s kupcima, što ukazuje na pozamašan, ali neiskorišten prostor za rast produktivnosti i dodane vrijednosti.

EIB-ova anketa o ulaganjima provodi se svake godine i pruža reprezentativan uvid u ulagačke aktivnosti, uvjete financiranja, inovacije i klimatsko djelovanje tvrtki s prostora EU-a i Sjedinjenih Američkih Država. U Hrvatskoj je ovogodišnji krug ankete proveden obavljanjem telefonskih razgovora s predstavnicima 401 tvrtke u razdoblju od travnja do srpnja 2025. Cjelovito izvješće i podaci dostupni su na mrežnim stranicama EIB-a.