Foto: Pixabay.com Filozof Gregorić: Vjeronauk odgaja birače HDZ-a

Filozof Gregorić: Vjeronauk odgaja birače HDZ-a

Velečasni Tomislav Šagud smatra da je to pitanje slobode roditelja da odaberu kako odgajati svoje dijete i to je pitanje osnovnih ljudskih prava

Pressingu su gostovali vlč. Tomislav Šagud, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije i filozof Pavel Gregorić.

Velečasni Tomislav Šagud smatra da je pitanje vjeronauka pitanje slobode roditelja da odaberu kako odgajati svoje dijete i to je pitanje osnovnih ljudskih prava. Zato, smatra, sustav mora omogućiti roditeljima da bude vjeronauka u školama. 

Kaže da je i identitet ljudi s ovog prostora povezan s vjerom i da vjeronauk uči kritički propitivati i uči da postoji više od materijalnog pa osoba postaje manje podložna totalitarnim sustavima kao i da štiti djecu od vjerskog fundamentalizma. Kaže da što je veća sekularizacija padao je broj institucionalnih vjernika, ali je rastao broj fundamentalista.

Filozof Pavel Gregorić kaže da bi bilo dobro imati nadkonfesionalni vjeronuk u školama koji uči o svim religijama i to su i preporuke u Europi. Misli da konfesionalni vjeronauk u hrvatskim školama nije dobar.

Ističe tako da ovako koncipiran vjeronauk ne spada u škole jer mu se čini da taj sadržaj nije u suglasju sa znanstvenim spoznajama pa kao primjere navodi spominjanje liječenja dodirom, anđele itd.

Nastavlja da se i metodološki ne slaže s ostalim predmetima, čini mu se da katolički vjeronauk kojem je svrha evangelizacija predisponira učenike da favoriziraju jedan svjetonazor i skup vrijednosti koji je karakterističan za demokršćanske i desne političke opcije.

'Ovako postavljeni vjeronauk odgaja birače HDZ-a ili jos desnijih stranaka za one koji su razočarani HDZ-om'. Smatra i da je društveno štetan jer postoje elementi evidentne netrpeljivosti s ateistima.

Velečasni Šagud odgovorio mu je da ne postoji kontradiktornost s drugim predmetima, pa navodi tako da su čuda nešto što je izvanredno. Dodaje da se citiraju u udžbenicima i Ivica Puljak i Charles Darwin. Ustvrdio je da se i poštovanje drugih religija isto obrađuje. 

'Vjeronauk nema cilj nagovoriti ljude da vjeruju, vjeronauk ima za cilj osposobiti djecu za kritičko razmišljanje', rekao je.

Gregorić se osvrnuo na istraživanje iz 2018. godine Friedrich Ebbert Stiftunga koje je pokazalo da samo 44 posto ispitanika odlazi na misu jednom ili više puta mjesečno, da se 80 posto ispitanika deklariraju kao katolici, ali puno manje njih kaže da su religiozni. 

Šagud kaže da je za vjeru veliko opterećenje ljudi koji se izjašnjavaju katolicima, a ne žive vjeru i dolaze misleći da mogu platiti sprovod, vjenčanje itd. 

Odgovorio je Gregoriću da u Europi 20 zemalja ima konfesionalni vjeronauk. Komentirajući Gregorićevu tezu da vjeronaukom u školama žele širiti vjeru pozvao ga je na uvodni sat za krizmanike gdje im kaže da tko misli da je ovdje pod prisilom može otići i on će mu stisnuti ruku i čestitati jer je iskren prema samome sebi. 

Gregorić kaže da sve vjerske zajednice nisu jednake pred zakonom u Hrvatskoj jer katolička Crkva ima državu Vatikan iza sebe i međunarodne ugovore. 

Šagud odgovara da nisu privilegirani jer se zakon jednako odnosi na sve vjerske zajednice, a razlika je jedino da katolička Crkva ima jamstvo da im prava neće biti ograničena. Dodaje i da je ono što je katolička Crkva dogovorila za sebe drugim zajednicama dano kroz zakon. 

Na pitanje što misli o onima koji traže reviziju ugovora odgovara da mu se to čini kao ideološko pitanje, a vidi kroz broj djece koja upisuju vjeronauk da većina to ne želi. Ističe da Vatikanski ugovori štite Crkvu od samovolje države. 'Često zaboravljamo da Crkva i država zajedno rade za dobrobit građana i smatram da su Vatikanski ugovori odlični', rekao je.

Velečasni Šagud citirao je kardinala Bozanića koji je rekao da pozdravljaju uvođenje alternativnog predmeta za djecu koja ne pohađaju vjeronauk. 'Zašto on nije uveden to je u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja', rekao je.

Gregorić odgovara kako je njegov dojam da postoji prešutni utjecaj Crkve i da zbog toga nije uveden alternativni predmet. 'Mislim da su se bojali reakcije Crkve', rekao je Gregorić.

'Mislim da to ulazi u područje teorije zavjere i ne mogu komentirati tu tvrdnju', rekao je velečasni Šagud.

Gregorić kaže da za alternativni predmet treba i obrazovati ljude, a pita se tko bi onda predavao taj predmet. 

Imaju li vjeroučitelji veća prava od ostalih učitelja?

Oko plaćanja i zapošljavanja vjeroučitelja, koji nisu pod ingerencijom MZO-a, ali ih MZO plaća, velečasni Šagud ne vidi problem. Kaže da oni moraju zadovoljiti pedagoške standarde, a program mora proći recenziju MZO-a.

Gregorić kaže da kada škola traži nastavnike raspisuje natječaj, a kada treba vjeroučitelja ne raspisuje natječaj nego se obraća biskupiji i traži vjeroučitelja koji može postati i ravnatelj, a ima ih 20-ak trenutno, jer ima sva prava kao i ostali učitelji. 

Šagud kaže da su vjeroučitelji i možda u lošijem položaju jer odgovara i biskupiji i školi. Gregorić odgovara da vjeroučitelji mogu prije napredovati nego ostali. 

Je li Hrvatska sekularna država?

Gregorić misli da u praksi nije u cijelosti sekularna država jer vidi utjecaj Crkve na škole kroz vjeronauk primjerice.

Velečasni Šagud sekularnost vidi kao odvojenost crkvene i državne vlasti i to na način da premijer ne može određivati biskupe i obratno, a hoće li se moliti Oče naš na početku zasjedanja Sabora to je stvar dogovora. 'Mislim da u Hrvatskoj trenutni model održava ono bitno što većina građana ove zemlje želi', rekao je Šagud.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(75695, "");
Pregledaj komentare