Financijske greške Hrvata: Kartice, minusi i kratkoročni krediti vode u spiralu dugova

Od 1. srpnja uvedena je nova metodologija za procjenu kreditne sposobnosti građana. Uvjeti za podizanje kredita postali su stroži, a prve posljedice već se osjećaju na tržištu. O promjenama je u Studiju 4 HRT-a govorio Dražen Horvat, stručnjak za kreditno posredovanje iz Fintastica.

Pojasnio je da nove mjere najviše pogađaju građane s plaćama od 1600 eura naviše.

- Ako ste prije imali 2000 eura plaće, mogli ste dobiti stambeni kredit od 250.000 eura na 30 godina. Sada, po novim pravilima, maksimalni iznos pada na 200.000 eura. Klijent može dobiti i do 50.000 eura manje kredita, a s rastom plaće taj se iznos povećava. Primjerice, na plaću od 2500 eura razlika je već 70.000 eura - objasnio je.

Dodao je kako to postaje problematično jer su cijene stanova visoke, a do stana je sve teže doći. Horvat ističe da ipak postoje olakotne okolnosti. 

- HNB je predvidio da se oko 20 posto kredita može odobriti uz određena izuzeća, po starim uvjetima. Tako klijenti lakše dolaze do kredita - rekao je.

Naglasio je da i dalje postoji značajna potražnja za stambenim kreditima, čemu doprinosi i uredba o povratu dijela PDV-a na kupljene nekretnine.

- Aktivnost je ljeti nešto smanjena, ali to je uobičajeno za ovo doba godine. Klijenti se i dalje raspituju, traže izračune i zanimaju se za nekretnine - dodao je Horvat.

Upozorio je kako je važno reagirati na vrijeme u slučaju financijskih poteškoća.

- Banke imaju alate kojima mogu pomoći, samo se treba javiti u startu. Najgore je probleme gurati pod tepih. Česta pogreška je što ljudi ulaze u kratkoročne kredite, koriste minuse i kartice - rekao je.

Preporučio je planiranje kao ključni alat za izbjegavanje prezaduženosti. Horvat je podsjetio da su zbog inflacije kamatne stope porasle s 2–2,5 na oko 4 posto.

- I to su i dalje među najnižim kamatnim stopama u Europi, puno niže nego u prošlosti kada su bile i 7 ili 8 posto. Sada, kako inflacija usporava, kamate polako padaju pa smo trenutno na razini od 3 do 3,1 posto - rekao je za HRT.

- Razlike u kamatnim stopama postoje, a banke često nude akcijske uvjete. No kamatna stopa ne bi smjela biti jedini kriterij. Banke različito računaju kreditnu sposobnost i pokrivenost nekretninom. Tu je prednost kreditnih posrednika jer surađuju s više banaka i mogu savjetovati klijente - istaknuo je Horvat.

Dodao je da klijenti najčešće traže najnižu kamatnu stopu, ali upravo u banci s najnižom kamatom često ne mogu dobiti kredit.

- Treba uzeti u obzir sve faktore i napraviti izračune prije odluke - zaključio je.

Horvat je istaknuo da klijenti u financijskim problemima često posežu za pogrešnim rješenjima.

- Najčešće se ide na peglanje kartica, korištenje minusa, podizanje gotovine na rate. To su kratkoročna rješenja, ali dugoročno najskuplji krediti. Najbolje je javiti se odmah čim se prepozna problem jer postoje instrumenti poput moratorija ili refinanciranja - rekao je.

Dodao je da i u slučaju težih problema postoje rješenja. 

- Kada su klijenti već u ozbiljnim poteškoćama, postoje zakonske mjere poput zaštićenog računa, a i banke moraju poštivati određene procedure - kazao je.

Horvat smatra da je ključ prepoznati problem na vrijeme kazavši: 'Ako ostanete bez posla, prva mjera banaka je obično moratorij na šest mjeseci kako bi se klijent snašao i našao novi posao'. Naglasio je kako nema većeg rasta broja neplatiša - njihov broj je u blagom porastu kod gotovinskih kredita.

Na pitanje jesu li u boljoj poziciji zaposlenici u državnim tvrtkama, Horvat je odgovorio: 'To možda nekada jest bilo pravilo, ali danas, ako je privatni poslodavac kvalitetan, nema razlike. Banke gledaju bonitet poslodavca, a ne nužno njegovu pravnu formu. Građani se masovno javljaju s pitanjima o povratu PDV-a'.

- Riječ je o relativno novoj uredbi. Vraća se do 50 % uplaćenog PDV-a za kupnju nekretnine, ali postoje uvjeti - kupac mora biti mlađi od 45 godina, određene su cijene i veličine nekretnine, a ugovor mora biti sklopljen do 1. siječnja ove godine - pojasnio je.

Govoreći o budućim trendovima, Horvat je rekao da očekuje usporavanje gotovinskih kredita.

- Restrikcije će sigurno donijeti svoje. Bit će blaži pad ili usporenje rasta, ali kod stambenih kredita sam optimističan. HNB je dopustio 20 % kredita po starim uvjetima, a očekuje se i daljnji pad kamatnih stopa - zaključio je.