Glavni ekonomist HNB-a: Rat u Ukrajini kroz niz kanala djeluje nepovoljno na hrvatsko gospodarstvo

U koji god dućan uđemo vidimo da cijene rastu, a čini se kako imamo sve manje. Kao da to nije dovoljno, 'smrknuti' ekonomisti nam objašnjavaju kako će biti još i gore.

I onda kao melem na ranu 'legne' najnoviji bilten HNB-a koji kaže kako je prošle godine na tekućem i kapitalnom računu ostvaren višak od 5,8 posto BDP-a te kako je unatoč svim 'korona rashodima' i potporama države, inozemni dug na kraju godine ipak 2 postotna boda manji nego godinu ranije. Svaki prosječan Hrvat bi se nakon ovoga upitao 'koga to oni lažu?'.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić objašnjava kako su se i javni i vanjski dug ustvari povećali prošle godine, no na smanjenje njihovog omjera je utjecao rast BDP-a.

- Realni BDP je lani bio otprilike za 1,5 posto više nego prije pandemije. Ako gledamo nominalni BDP u odnosu na period prije pandemije, on je narastao za 14 posto. No, važno je u odnosu na koji godinu gledamo. Nije to loše, očekivali smo da će oporavak od pandemijske recesije duže trajati. Oporavili smo se otprilike jednako brzo kao ostale zemlje srednje i istočne Europe. Zemlje zapadne Europe malo kaskaju za nama - napominje Šošić u razgovoru za HRT. 

Ovakvom oporavku Hrvatske, dodaje, najviše je pridonio izvoz roba i usluga - pogotovo oporavak turizma.

- Turizam je prošle godine došao na 87 posto predpandmijske razine. Nije još dohvatio razinu rekordne 2019., ali se dosta primakao. Izvoz je dao 14 posto doprinosa. Dosta je pridonijela i osobna potrošnja sa nekih 6 postotnih bodova - danas trošimo znatno više nego prije pandemije.

Na kraju prošle godine je bruto inozemni dug iznosio 44,6 milijardi eura - 300 milijuna eura više nego na kraju rujna.

- To su takozvane repo operacije s međunarodnim pričuvama. HNB prihode ostvaruje ulaganjem u vrijednosne papire i obveznice kvalitetnih izdavatelja. Prinosi na to su se danas jako smanjili i onda nastojimo ostvariti dodatnu zaradu. Imamo kvalitetne obveznice koje možemo posuditi tržišnim sudionicima, oni nam daju novce i to se evidentira kao vanjski dug HNB-a. Mi te novce damo istoj toj banci, a ona nam da neku drugu obveznicu. Posuđujemo ih, to su vrlo kratkoročne operacije, objašnjava, te dodaje kako se neto dug ne mijenja - ono što se mijenja je bruto dug, dok je spomenutih 300 milijuna eura HNB samo uložio, te s time ostvaruje povrate.

Jesu li podaci s kraja prošle godine relevantni za prvi kvartal ove godine, kaže Šošić, još je rano govoriti.

- Treba pojedini kvartal uzimati s oprezom, jer kod nas postoji jako visoka sezonska komponenta zbog turizma - treba gledati cijelu godinu. U ovoj godini očekivali smo sličan višak, međutim, došlo je do rasta cijene energenata i skuplje ćemo platiti plin i naftu. Tako da bi se višak mogao nešto smanjiti, ali trebao bi se ponovno zadržati na kapitalnom i tekućem računu u ovoj godini - navodi.

Aktualne HNB-ove projekcije za ovu godinu, kaže, su one iz prosinca prošle godine.

- Očekivali smo rast BDP-a od 4,1 posto. Inflaciju smo kontinuirano evaluirali iznova i tekuće procjene su da bi prosječna stopa mogla biti oko 5 posto. Potrošnja bi trebala približno držati korak s rastom BDP-a. Međutim, rat u Ukrajini kroz niz kanala djeluje nepovoljno na hrvatsko gospodarstvo kroz rast cijene energenata. To će smanjiti raspoloživi dohodak i sigurno ćemo imati niži rast BDP-a i nešto višu inflaciju. Osim toga, invazija je jako povećala neizvjesnost - ovisno o tome koliko će trajati invazija te kako će se kretati cijena energenata, ovisit će utjecaj na rast inflacije - zaključuje Šošić.