Ruska agresija na Ukrajinu nastavlja se osmi dan. Broje se žrtve s jedne i druge strane, a Rusija postaje sve izoliranija. Koliko je Hrvata još u Ukrajini, koliko je ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj, treba li Ukrajina dobiti ubrzani status kandidata za pristup u EU, ali i kako komentira rusku invaziju i sankcije, u Intervjuu tjedna Media servisa otkrio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Mnogi se pitaju zašto je ruski predsjednik Vladimir Putin počeo agresiju na Ukrajinu i kako je moguće da ovakvim ratnim razaranjima svjedočimo u 21. stoljeću. Ministar je ponovio da je međunarodna zajednica opredijeljena prema miru i da je prema Povelji UN-a rat zabranjen. No očito je da Putina to nije spriječilo da pokrene rat.
- Rat je nešto što je iza nas. Nakon Drugog svjetskog rata ovo je situacija bez presedana da neka država članica UN-a i drugih međunarodnih organizacija napada suverenitet i teritorijalni integritet jedne zemlje članice - kazao je.
Kao ministar vanjskih poslova, često je bio u kontaktu s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom. Upitan je je li mogao naslutiti ovakav ishod njihove politike, pa i izjave Lavrova oko toga da bi idući svjetski rat mogao biti nuklearni rat sa strašnim razaranjima.
- Naravno da nisam. Bio sam sa svim ministrima, kao što i svi ministri surađuju - odgovorio je.
Postavljeno mu je zatim pitanje je li utemeljen strah od nuklearnog, odnosno trećeg svjetskog rata i kako 'slomiti' ruskog predsjednika Vladmira Putina, koji izgledno je neće pristati na diplomatsko rješenje krize.
- Naravno da sve to imamo u vidu i zato moramo postupati oprezno, ali odlučno. Poslužiti se svim onim instrumentima pritiska političkom diplomacijom kako bismo uvjerili prvo Putina i njegovu oligarhiju, odnosno njegove najbliže suradnike u besmislenost ove političke avanture. Također kako bismo osvijestili i sam ruski narod. Vidimo da ima jako puno prosvjeda u puno gradova, ljudi izlaze na ulice i protive se ruskoj agresiji - rekao je.
U petak će na izvanrednom Vijeću za vanjske poslove razgovarati o novim sankcijama Rusiji, posljedično i Bjelorusiji, a to će biti i tema ministarskog sastanka u sklopu NATO saveza. Tvrdi da je i međunarodna zajednica shvatila, među njima i one zemlje koje su bile suzdržanije, da je međunarodni poredak održiv samo kao multilateralan i da se osiguraju mir i stabilnost.
- Mi želimo da ovim mjerama Putinov režim osjeti reakciju na svojoj koži, a ne ruski narod i obični građani - naglasio je Grlić Radman.
Dodao je da Hrvatska stalno upozorava i poziva na oprez oko mogućeg prelijevanja sukoba na Balkanu.
- Činjenica je da Srbija gotovo da nije osudila rusku invaziju, a potpisali su UN-ovu Deklaraciju o ruskoj agresiji očito pod pritiskom. Srbija to ne radi voljno. Može se dogoditi to prelijevanje sukoba zbog činjenice da Kosovo nije priznato od Srbije, Rusije i nekih zemalja, ali i zbog činjenice da postoje zamrznuti sukobi u blizini Rusije, gdje prije svega spominjem Moldaviju i Gruziju. Dakle, može doći do tog prelijevanja i to želimo izbjeći - poručio je.
Dok Srbija nije sigurna želi li put EU-a ili Rusije, Ukrajina definitivno želi u EU. Treba li toj zemlji omogućiti ubrzanu proceduru stjecanja statusa kandidata pa i ulazak u Uniju?
- Naravno da mi podržavamo ukrajinsku europsku perspektivu. Postoji pravna procedura u pravilu, a ovdje bi bila politička. Moramo s druge strane imati u vidu činjenicu što je sa zemljama Zapadnog Balkana koje su u različitom statusu. Moramo imati konsolidirani stav, ne samo prema Ukrajini, nego i prema zemljama Zapadnog Balkana - zaključio je.
Grlić Radman je otkrio da je u Ukrajini 23 Hrvata, a da njih 10 ne želi napustiti tu zemlju jer su u mješovitim brakovima i tvrdi da su sigurni. Jutros se čuo i s našom veleposlanicom u Ukrajini Anicom Djamić koja je napustila Kijev i bit će do daljnjega u Lavovu.
- Ona je jako dobro, ona je stabilna, razdragana i vesela u smislu da životno jednostavno prihvaća tu jednu situaciju i realnost. Ona je bila zadnja koja je napustila Kijev, ali ona ne napušta Ukrajinu. Naša veleposlanica je hrabra žena koja doista svjetla obraz hrvatske diplomacije - rekao je.
S druge strane u Hrvatsku je ušlo više od 600 ukrajinskih izbjeglica. Ministar tvrdi i ako ta brojka bude više stotina tisuća, da problema s prihvatom neće biti. Ističe da su za sada zadovoljni suradnjom s predsjednikom Zoranom Milanovićem po ovom pitanju i da očekuju podršku.
Za kraj je komentirao stanje u Vladi. S obzirom na to da nemamo ministra graditeljstva, uskoro moguće da nećemo imati ni ministra rada, ali ni potpredsjednika Vlade. Grlić Radman kaže da premijer Andrej Plenković i dalje vrši konzultacije s kandidatima iz HDZ-a za upražnjeno mjesto Darka Horvata, a na pitanje kako funkcionira Vlada u ovakvoj situaciji, Grlić Radman bez razmišljanja odgovara:
- Funkcionira izuzetno dobro. Vlada ima refleks i instinkt na situaciju.