Grmoja: Strani radnici ruše cijenu hrvatskog radnika, korupcija nam 'jede' 10 milijardi eura godišnje

O podizanju minimalca, dogovoru između SDP-a i HDZ-a oko predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca u Intervjuu tjedna Media servisa razgovarali su sa saborskim zastupnikom iz redova Mosta Nikolom Grmojom. Kritizirao je premijera Andreja Plenkovića poručivši da Hrvatska gubi 10 milijardi eura godišnje zbog korupcije. Uz to, poručio je da neće imati protukandidata u borbi za čelnog čovjeka stranke. Razgovor je vodio Sven Tubak.

Treba li podizati minimalnu plaću? Pitanje je to oko kojeg se posljednjih dana lome koplja. Iz Hrvatske udruge poslodavaca traže da se povećanje minimalca odgodi dok premijer to odlučno odbacuje. Saborski zastupnik iz redova Mosta Nikola Grmoja u Intervjuu tjedna Media servisa kaže da između 400 i 500 tisuća ljudi radi za plaću koja se kreće oko minimalca.

'Plenković i Vlada su toga svjesni, svjestan je koliko je povećao plaću sebi, nama, meni, nama političarima dok su istovremeno ljudi u ovakvoj situaciji. Definitivno nešto treba učiniti. Ja mislim da bi dobar potez, prvenstveno za rast plaća u privatnom sektoru u Hrvatskoj, bio vraćanje kvota za uvoz strane radne snage.'

'Jer je poslodavcima puno lakše dovesti stranog radnika, dati mu smještaj i hranu jer znaju da se stranci neće buniti i tražiti veću plaću,' istaknuo je Grmoja.

'Da nema taj bazen stranih radnika koje može uvesti, poslodavac bi sam od sebe bio prisiljen dati hrvatskom radniku veću plaću, ali Vlada je i to Vlada Andreja Plenkovića ukinula te kvote za uvoz strane radne snage.'

Uz to, Grmoja ističe da plaćama moramo zadržati stanovništvo u Hrvatskoj, ali i privući one koji su Hrvatsku napustili.

U Hrvatskom saboru u petak će se glasati o izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama, točnije o služenju vojnog roka. Obuka ročnika će trajati dva mjeseca, a puno je otvorenih pitanja - od beneficija do priziva savjesti.

'Nekako se stvorio narativ u javnosti da je to potrebno, poželjno i dobro i u tom smislu država uistinu treba na to poticati. Nikoga ne treba na to znači prisiljavati, a sad to da će netko imati određene beneficije ako odradi vojni rok, ja mislim da je da je dobar put. Hoće li se u ovom kratkom vremenu moći postići nekakva vojna obuka kakva je nužna, to ja ne mogu znati jer nisam stručnjak, ali definitivno bolja je bilo kakva vojna obuka nego nikakva.'

Premijer Andrej Plenković prošlog je tjedna obilježio devet godina na čelu Vlade. Grmoja ga je svojevremeno zvao 'mecenom korupcije', a tvrdi da je Plenković premijerom postao u najboljim mogućim vremenima dobre globalne situacije i velikog priljeva sredstava iz europskih fondova.

'Ali kada pogledate razmjere korupcije, broj ministara koji su otišli zbog korupcije, kada znamo da Hrvatska gubi 10 milijardi eura godišnje zbog korupcije, da se po tom pitanju ništa nije napravilo, da imamo ogroman problem s ilegalnim migrantima kada pogledamo što je po tom pitanju napravljeno i kako će to utjecati na dugoročni opstanak Hrvatske, zato ja ne mogu biti zadovoljan s tih devet godina i uistinu smatram da su Hrvatskoj potrebne promjene.'

Problema ima i u pravosuđu. Hrvatska od smrti Radovana Dobronića nema predsjednika Vrhovnog suda, a predsjednik Republike Zoran Milanović od saborskog je Odbora za pravosuđe zatražio mišljenje o tri pristigle kandidature za čelno mjesto Vrhovnog suda. Dva prethodna pokušaja izbora su propala i to zbog neslaganja na relaciji Pantovčak - Banski dvori.

'Sad su oni vrlo vjerojatno u paketu, jer tu se uvijek radi o trgovini, dogovorili jedan širi paket, moguće i ova tri ustavna suca.'

'Je li i diplomacija dio tog paketa?'

'Ona je uvijek bila dio tog šireg paketa. Je li se sada uspjelo doći do tog dogovora ja stvarno ne znam jer ne sudjelujem u tim dogovorima. Vidjet ćemo što će biti i hoće li biti izabrana čelna osoba Vrhovnog suda.'

Spominje se ime sutkinje Visokog trgovačkog suda Mirte Matić, ali u medijima su se pojavile optužbe i sumnje.

'Vidio sam to. To je dosta kompromitirajuće, ako je istina da je ona praktički upozoravala svog bivšeg supruga da je pod izvidima vezano uz određena korupcijska djela. Ovo uistinu jest kompromitirajuće, ali ne bih želio ništa prejudicirati. To treba ispitati i vidjeti.'

Predsjednik Odbora za pravosuđe kaže da će se o kandidatima raspravljati na sjednici koja će se održati koncem idućeg tjedna. Nastavno na izbor tri suca Ustavnog suda, Grmoja poručuje:

'Činjenica je da mogu biti birani na dva mandata, što je pogrešno. Trebao bi biti jedan mandat, ali duži i da onda sudac ne vodi računa o tome kakve će odluke donositi jer onda misli o tome da se ne zamjeri onima koji će ga možda u budućnosti ponovno morati reizabrati. Tražili smo isto tako određene kriterije, ali niti HDZ niti SDP nisu željeli na to pristati.'

'Ključno je da suci koji su izabrani više ne ovise o onima koji su ih birali već da vode računa o Ustavu', dodao je Grmoja.

U Mostu se uskoro održavaju unutarstranački izbori, a Grmoja se kandidirao sredinom rujna.

'Ja bih volio da imam protukandidata, ali kako stvari stoje neću imati protukandidata, ali će zato biti čitav niz kandidata za sva tijela Mosta.'

'Dakle, Marin Miletić ne ide u borbu?'

'Ne ide, ne ide u utrku.'

U novom Predsjedništvu stranke sjedit će, kaže, većinom novi ljudi, a ne saborski zastupnici. 'To je dobar put za zaokret Mosta', ustvrdio je Grmoja.

'Mogu ponuditi jednu energiju, rad na terenu. Mislim da smo tu najviše zakazali, da možemo podići puno više stranačkih organizacija i uključiti puno više ljudi u rad stranke i na temelju te stranačke infrastrukture doći do bolje potpore među hrvatskim građanima. Ja sam uvjeren da je srce Mosta tamo gdje je srce većine hrvatskog naroda i da upravo zbog toga možemo u svakom mjestu u Hrvatskoj imati stranačku organizaciju i imati svoje ljude. To SDP i Možemo! ne mogu.'

'Mislim da će ljudi prepoznati djela i to da Most po ključnim pitanjima nikada nije izdao hrvatski narod', zaključio je Grmoja.