HNB: U opticaj ide kovanica od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta

Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio najnovija kretanja u bankovnom sustavu, nova makroekonomska kretanja i prognoze, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

Snažan rast cijena energenata i sirovina te dodatno narušavanje globalnih lanaca opskrbe uzrokovani ruskom invazijom na Ukrajinu zasad nisu ozbiljnije naštetili izgledima za rast hrvatskoga gospodarstva. Tako se rast domaće gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju 2022. ubrzao na 2,7% u odnosu na prethodno tromjesečje, a prema dostupnim visokofrekventnim pokazateljima sličan intenzitet rasta očekuje se i u drugom tromjesečju. Uz povoljna očekivanja od glavne turističke sezone, realni BDP na razini cijele 2022. mogao bi se povećati za 5,5%. Nepovoljne globalne okolnosti mogle bi se više odraziti na domaće gospodarstvo u 2023., kada se očekuje usporavanje rasta realne aktivnosti na 2,5%. Premda su kratkoročna očekivanja povoljnija nego u prošloj projekciji, prevladavaju negativni rizici, posebice u slučaju produljenog trajanja i dodatne eskalacije geopolitičke nestabilnosti kojom bi se ugrozila opskrba plinom u Europi, što bi se onda prelilo i na domaće gospodarstvo kroz slabljenje inozemne potražnje, dodatno jačanje inflatornih pritisaka i dugotrajniju neizvjesnost.

Kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina, osobito prehrambenih, te uz sve vidljivije prelijevanje rastućih ulaznih troškova na cijene šireg skupa dobara i usluga, domaća inflacija potrošačkih cijena mogla bi se u 2022. znatno ubrzati (na 9,4%). U 2023. prognozira se usporavanje rasta inflacije na 4,6%, no takva projekcija pretpostavlja, među ostalim, najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjivanje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. U slučaju da globalne cijene ostanu povišene duže vrijeme ili da domaći inflatorni pritisci ojačaju, posebno zbog izraženijeg rasta plaća, izgledno je da će i domaća inflacija bila viša od prognozirane.

Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance mogao bi se u 2022. samo blago smanjiti (na 5,2% BDP-a), ponajviše zbog negativnog utjecaja rastućih uvoznih cijena na bilancu robne razmjene, što će djelomično biti ublaženo rastom neto izvoza usluga, posebice turističkih, te intenzivnijim korištenjem sredstava iz fondova EU-a. U sljedećoj bi se godini višak mogao još više smanjiti (na 3,8% BDP-a) kako se uz daljnji rast manjka u robnoj razmjeni rast neto izvoza usluga bude usporavao, a rast kamatnih troškova pojačavao u odnosu na tekuću godinu.

Očekivani snažniji zaokret u monetarnim politikama, uz jačanje inflacije i povećanu neizvjesnost, potaknuo je pooštravanje globalnih uvjeta financiranja. Istodobno je tečaj kune prema euru ostao stabilan, pri čemu je sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu pomoglo usidriti očekivanja tržišta i prevladati kratkotrajne pritiske na tečaj u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Likvidnost domaćega monetarnog sustava zadržana je na vrlo visokoj razini, što je pomoglo zadržavanju povoljnih troškova financiranja poduzeća i stanovništva. Rast plasmana poduzećima zamjetno se ubrzao, a i kreditiranje stanovništva nastavilo je blago jačati. U nadolazećem će se razdoblju monetarna politika postupno prilagođavati instrumentariju i smjeru djelovanja monetarne politike europodručja, što će rezultirati znatnim popuštanjem monetarnih uvjeta i donekle ublažiti očekivani utjecaj pooštravanja inozemnih uvjeta financiranja na domaće gospodarstvo.

Unatoč nastavku rasta kratkoročnih ranjivosti u nefinancijskom sektoru, s jučerašnjom potvrdom ulaska Hrvatske u europodručje smanjene su strukturne ranjivosti u financijskom sustavu, pa se i ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima blago smanjila na kraju drugog tromjesečja 2022. te se ocjenjuje umjerenom. Naime, iako je domaći gospodarski rast u prvom tromjesečju 2022. bio relativno snažan pod utjecajem oporavka uslužnih djelatnosti od pandemije, negativni rizici u nefinancijskom sektoru i u nadolazećem bi razdoblju mogli ostati naglašeni, čemu pridonose povišena inflacija, usporavanje globalnoga gospodarskog rasta te rast cijena energenata i sirovina u prisustvu zastoja dobavnih lanaca. Nadalje, promjena smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja i posljedično pooštravanje globalnih uvjeta financiranja već su povećali prinose na državne obveznice, a u sljedećem bi se razdoblju mogli odraziti i na porast troška financiranja poduzeća i kućanstava.

Visokim kratkoročnim rizicima u nefinancijskom sektoru pridonosi i ubrzanje rasta cijena nekretnina, koje uz neizvjesne gospodarske izglede i moguć porast tereta servisiranja duga kućanstava zbog strožih uvjeta financiranja i pada realnih dohodaka jača rizik preokreta na tržištu nekretnina. Pritom, kratkoročni rizici u nefinancijskom sektoru djelomice su ublaženi nastavkom dobrih poslovnih rezultata poduzeća, no povoljna kretanja nisu ravnomjerno raspoređena među različitim djelatnostima.

Nasuprot rizicima iz makroekonomskog okružja, oporavak profitabilnosti kao i nastavak povoljnih kretanja ostalih ključnih pokazatelja poslovanja i otpornosti kreditnih institucija, uz smanjeni udio neprihodonosnih kredita, smanjili su kratkoročne rizike u financijskom sektoru. Dodatno, u svjetlu jučerašnje odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., smanjene su strukturne ranjivosti financijskoga i nefinancijskog sektora koje proizlaze iz valutnog i valutno induciranoga kreditnog rizika. S nastavkom procesa uvođenja eura mogu se očekivati i dodatni povoljni učinci koji će ublažavati rast troška financiranja, iako su ti učinci već djelomice uključeni u postojeće uvjete financiranja domaćega nefinancijskog sektora.

U drugom tromjesečju 2022. nije bilo potrebe za prilagodbom mjera makrobonitetne politike Hrvatske narodne banke. Naime, početkom godine u svjetlu povišenih cikličkih ranjivosti povećana je stopa protucikličkog sloja kapitala te se trenutno najavljena razina od 0,5% ocjenjuje kao prikladna. Hrvatska narodna banka nastavlja pratiti razvoj cikličkih rizika kako bi po potrebi mogla dalje prilagođavati svoje makrobonitetne instrumente. 

Savjet HNB-a donio je i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o obveznoj pričuvi, a guverner HNB-a donio je i izmjenu i dopunu Odluke o  minimalno potrebnim deviznim potraživanjima, Odluku o izvješćivanju  o novčanom tržištu te Odluku o izvješćivanju o tržištu stranih sredstava plaćanja. 

Sve navedene odluke donesene su u okviru priprema za uvođenje eura 1. siječnja 2023. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o obveznoj pričuvi određeno je da se od 10. kolovoza 2022. smanjuje stopa za obračun obvezne pričuve s 9% na 5%, a od 14. prosinca 2022. smanjuje se stopa za obračun obvezne pričuve s 5% na 1% te se prelazi na 100%-održavanje obvezne pričuve na računima u HSVP-u za kunski dio obvezne pričuve, odnosno za devizni dio na računima u TARGET-u. Ukupno smanjenje obvezne pričuve iznosit će 34,2 milijarde kuna.

Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima uvodi se postupno dokidanje održavanja deviznih obveza deviznim potraživanjima u dva koraka, i to od kolovoza 2022. minimalni postotak održavanja smanjuje se sa 17% na 8,5% te se od prosinca 2022. obveza u potpunosti dokida. Dokidanje navedene odluke omogućit će bankama slobodno raspolaganje dijelom inozemne aktive u iznosu od otprilike 5 milijardi eura.

Nove odluke o izvješćivanju s novčanog tržišta te tržišta stranih sredstava plaćanja, koje stupaju na snagu od dana uvođenja eura, prilagođene su novim okolnostima.

Nadalje, Savjet HNB-a usvojio je izvješće Hrvatske kovnice novca za 2021. te je donio Odluku o osnovnim obilježjima i puštanju u optjecaj prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna 'Pelješki most, 2022'.