HOK: Obrtnici trebaju primati punu mirovinu i bez naknade zaštititi svoje proizvode na EU razini

Hrvatska obrtnička komora uputila je u svibnju kroz postupak elektronskog savjetovanja svoje komentare na Nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, ocijenivši oba generalno pozitivnima, uz niz prijedloga koji bi spomenute propise unaprijedili na dobrobit obrtnika.

HOK podržava donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, osobito nove odredbe koje imaju za cilj širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pri čemu se taj krug širi i na obrtnike za koje se predviđa mogućnost nastavka obavljanja obrtničke djelatnosti. U prijedlogu propisa predviđena je u tom slučaju isplata pola iznosa ostvarene mirovine, uslijed čega je HOK uputio zahtjev da se obrtniku koji ostvari uvjete za starosnu mirovinu, a nastavi obavljati djelatnost obrta, isplaćuje puni iznos starosne mirovine. Također, zatraženo je omogućivanje otvaranja obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, kao i mogućnost nastavka rada u obrtu koji je obrtniku bio sporedna djelatnost nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.

HOK je ukazao i na različit tretman obrtnika u odnosu na njihove zaposlenike u dijelu priznavanja prava na beneficirani staž, odnosno staž s povećanim trajanjem. Tako, primjerice, obrtnici u djelatnosti cestovnog prijevoza ili ribari nemaju pravo na beneficiju, dok za svoje radnike s kojima rade u istom obrtu imaju i obvezu i mogućnost uplate dodatnih doprinosa radi ostvarivanja prava na staž s povećanim trajanjem. Predloženo je da se ova nejednakost ukloni kroz izmjene posebnog zakona iz tog dijela mirovinskog osiguranja.

'Nova odredba o širenju kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu od izuzetne je važnosti za obrtnike, na ovaj način se vrednuje njihov rad i pazi na njihov standard te se snažno potiče i podržava obrtništvo, ali i stariji i zaslužni članovi našeg društva. Naravno, uputili smo i niz zahtjeva koji bi dodatno unaprijedili uvjete za život i rad naših obrtnika umirovljenika koji itekako imaju još mnogo toga dati društvu i gospodarstvu - radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća rada te želju da svoj rad nastave i onda kada mnogi zasluženo odmaraju', istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Hrvatska obrtnička komora je također, u interesu svojih članova - obrtnika i malih poduzetnika - pozdravila donošenje Zakona koji će unaprijediti primjenu jedinstvenog sustava zaštite zemljopisnih oznaka za obrtničke i industrijske proizvode na razini Europske unije. Pritom je istaknula zahtjev da se naknade troškova postupka propisuju posebnim propisima, uz poštivanje načela razmjernosti kako visina naknada ne bi predstavljala prepreku za obrtnike kao mikro i male proizvođače. HOK stoga predlaže da se u podzakonskim aktima o naknadama predvide oslobođenja ili smanjene naknade za mikro i male proizvođače, kao i mogućnost elektronske predaje zahtjeva te produženje roka za podnošenje zahtjeva za pokretanje zaštite na EU razini nakon ostvarivanja nacionalnih prava s tri na šest mjeseci.

'Uvažavanjem naših zahtjeva osiguralo bi se da sustav bude inkluzivan i poticajan za sve obrtnike u skladu s ciljevima EU propisa o jačanju konkurentnosti tradicionalnih proizvoda. Napominjemo da zaštita zemljopisnog podrijetla povećava konkurentnost malih proizvođača i olakšava im izlazak na inozemna tržišta, stoga financijske i administrativne barijere za ulazak u sustav trebaju biti minimalne', zaključio je predsjednik Kratohvil.

Važnost zaštite oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode bile su tema konferencije koju su u Hrvatskoj obrtničkoj komori organizirali Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Europskom komisijom i Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo. Glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić tom je prilikom istaknula kako će Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo imati veliku ulogu u informiranju proizvođača o postupku registracije te će im biti na raspolaganju da što lakše prođu kroz postupak i dođu do znaka zemljopisnog podrijetla.