Hrvatska će dobiti 95 novih sezimoloških postaja

Seizmološka služba u Hrvatskoj postat će jedna od najbolje opremljenih službi u Europi, a cilj je postavljanje 95 novih seizmoloških postaja diljem Hrvatske. 

Projekt Crossnet vrijedan je više od 13 milijuna eura i sufinanciran je sredstvima iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. 

Seizmolog Tomislav Fiket, voditelj projekta, kazao je kako sada slijedi najteži dio - izgradnja 95 postaja. 

Iako je riječ je o strateškom projektu RH, Fiket naglašava kako je neophodna potpora lokalne zajednice da bi se što bezbolnije postavile buduće seizmološke postaje koje će biti postavljene diljem Hrvatske. 

- Ovoga puta moći ćemo pokriti cijelu Hrvatsku jednoliko. Osnovna je namjera da građani na cijelom teritoriju RH dobiju točnu informaciju kako bi se smanjila panika i kako bi bili informirani o tome što se zbiva. S druge strane, dok nemamo postaje, gubimo puno podataka o slabim potresima, kazao je Fiket za HRT.

Seizmološka postaja treba biti što dalje od svih oblika ljudske aktivnosti, od cesta, vodotokova, na lokacijama gdje nema električne energije, a često ni signala.

- Upravo zbog toga je bilo potrebno nabaviti sposobne terenske automobile koji mogu doći do takvih terena. Mora se izvršiti balans između onoga što je idealno i onoga što je izvedivo jer mehanizacija mora doći na lokaciju izgradnje postaje. Ne možemo uvijek izabrati najidealnije lokacije, rekao je.

Izgradnja kvalitetnih karata hazarda

Do sada je u okviru državne mreže djelovalo 18 seizmoloških postaja, od toga samo osam akcelerografskih postaja koje bilježe jača gibanja.

- U ovom projektu konačno ćemo imati seizmografe i akcelerografe na istoj lokaciji. Akcelerografski podaci su jako važni jer iz baze tih akceleracija rade se jednadžbe, predviđanja gibanja tla nakon potresa što je jako važno za izgradnju kvalitetnih karata hazarda. Baza se prikuplja. S podacima nakon petrinjskog potresa značajno je povećana baza tih zapisa i to je jedan od velikih dijelova nove baze, a ovi instrumenti će samo tu bazu poboljšati, rekao je Fiket.

Služba se ovim projektom ljudski značajno ojačala, te je broj zaposlenih s 10 narastao na 21.

- Služba je postala ono što je uvijek trebala biti, multidisciplinarna. Moramo svi zajedno raditi, sve struke. Najveći problem RH i karata potresne opasnosti jer mi ne znamo koje su nam aktivne dionice rasjeda. To je ogroman posao koji zahtijeva enormna ulaganja i država mora odlučiti da joj je to u interesu. Ova mreža će s podacima koje zabilježi na cijelom teritoriju ukazati geolozima gdje bi mogli biti aktivni rasjedi i gdje bi mogli usmjeriti svoja istraživanja, rekao je Fiket.

Jedna od najbolje opremljenih službi u Europi

Seizmološka služba je u sklopu ovog projekta nabavila vrhunsku opremu te smo time postali jedna od najbolje opremljenih službi u Europi.

- Daleko smo što se tiče broja postaja, Italija recimo ima preko tisuću postaja. Međutim, za nas je ovo veliki skok. Nećemo micati stare postaje jer su kvalitetne. Ova mreža će u konačnici imati preko sto postaja. Dobili smo konačno i instrumente za postavljanje na morsko dno tako da smo sada jedna od 10 zemalja u Europi koje imaju takve uređaje, rekao je Fiket.

Predviđeno je da se projekt dovrši do lipnja 2026. godine.

- Nadamo se da ćemo postaje postaviti do kraja 2025. godine, tako da će onih šest mjeseci biti za dodatne aktivnosti, između ostalog približavanje građanima koje su koristi od ovakvog infrastrukturnog projekta, naglasio je.

Zašto će se negdje dogoditi velika šteta, a negdje puno manja?

Osim što tip gradnje utječe na konačnu štetu na objektu u slučaju potresa, vrlo je bitno kakva je podloga ispod objekta.

- Svi novi, armirano betonski objekti bi morali bez problema izdržati potrese koji nas mogu zadesiti na našem teritoriju. Nažalost, imamo puno povijesnih građevina koje nisu građene tako da mogu izdržati potrese. Najbolja je opcija ako ste na stijeni. Međutim, ako imate sloj rastresitog materijala iznad stijene onda će doći do pojačanja efekata potresa, to se vidjelo primjerice na potresima u Italiji gdje ste imali niz identičnih kuća od kojih je jedna neoštećena, a druga srušena do temelja. To je efekt lokalnog tla, pojasnio je Fiket i dodao da je važno raditi geofizička istraživanja kako bi se vidjelo kakvo je tlo ispod lokacije objekta.

Klizišta se mogu aktivirati neovisno o potresima, recimo nakon obilnih kiša ili nekih građevinskih radova.

- Važno je raditi na katalogu klizišta, naglasio je Fiket.

Kao posljedica potresa mogu se otvoriti vrtače.

- Primjerice u Mečenčanima. One bi se u jednom trenutku ionako otvorile jer se radi o trošenju materijala u pukotinama u zemlji. Kad se potroši svod, on će se urušiti. To je jedna od posljedica potresa, ali nije ih potres izazvao. Trebalo bi istražiti koliko još tih potencijalnih vrtača postoji, naglasio je seizmolog.