HRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA 'Solidarnost i zajedništvo jamac su ukrajinske pobjede'

U organizaciji Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu uoči druge obljetnice, 23. veljače 2024. održana je tribina 'Ukrajina: dvije godine od ruske agresije'. Uvodna izlaganja održali su veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasyl Kyrylich, zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol te pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman doc. dr. sc. Gordan Akrap.

Na tribini je govorila, između ostalih, i bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske bila je saborska zastupnica Zdravka Bušić.

Voditelj je bio glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije Vanja Gavran. Na početku je pročitao ulomak iz knjige Paneuropa koju je 1923. napisao osnivač Paneuropske unije Richard von Coudenhove – Kalergi. Već je tada upozorio na ruski imperijalizam i potrebu europskoga zajedništva. Isto tako pročitao je i nekoliko izjava dugogodišnjega predsjednika Paneuropske unije nadvojvode Otta von Habsburga koji je skretao pozornost na Putina i njegove namjere, uspoređujući ih s Hitlerovim.

'Rat ne traje samo dvije godine. Ruske elite stoljećima pripremaju uništenje Ukrajine', rekao je ukrajinski veleposlanik u svojim uvodnim riječima. Nakon toga iznio je kratak povijesni prikaz ruskih napada na Ukrajinu kroz stoljeća. Obrazložio je motive, lekcije te pouke koje cijela Europa može izvesti na temelju ruske invazije. Podsjetio je i na sličnosti u okolnostima koje su zatekle Europu uoči Drugoga svjetskog rata. 'Ukrajina se bori za demokratski poredak i očuvanje slobode i demokracije u cijeloj Europi', poručio je. Dodao je da Ukrajina mora držati odlučan otpor agresiji kako bi zaštitila Europu od prodiranja ruskih snaga i u druge države. 'Mi smo jaki, mi smo odvažna duha, baš kakvi su bili i Hrvati u Domovinskome ratu. To moramo zadržati i dalje', poručio je Kyrylich.

Zaključio je kako se jedino u solidarnosti i zajedništvu može očekivati uspješan otpor, napredak i okončanje rata.

Tomislav Sokol govorio je o dužnostima Europske unije prema Ukrajini rekavši: 'Europska je unija donijela strateške zaključke bez obzira na pojedinačne želje nekih zemalja'. Pri tom je istaknuo nužnost da se u čitavoj Europi više ulaže u vojsku i industriju oružja s obzirom na to da je tek sada jasno kako se Europa ne može oslanjati na SAD i NATO savez u pružanju otpora neprijateljskim namjerama. 'Živimo u svijetu nesigurnosti i neprijateljstva prema Europi. Budućnost je neizvjesna, a ulaganje u sigurnost jedino je rješenje', poručio je Sokol. Zaključio je kako je snažan Ukrajinski otpor dokaz nespremnosti i manjkavosti ruskoga državnoga i vojnog aparata.

'Ako ne možemo graditi budućnost analizirajući tuđe pogreške, ne možemo se nositi ni sa sadašnjim, niti budućim sigurnosnim prijetnjama', riječi su Gordana Akrapa. Istaknuo je kako Rusija opet pokazuje svoje imperijalne težnje i želje za uspostavom kontrole čitave regije. 'Sigurnost nije stanje nego proces, a to zahtijeva snalažljivost, inovativnost i spremnost'. Dodao je da 'koncept domovinske sigurnosti predstavlja temelj svih društvenih politika'. Po primjeru Ukrajine, zaključio je, treba raditi na obrambenoj sposobnosti Hrvatske. Krajnje je vrijeme da se sigurnost države počne promatrati cjelovito, kroz prostornu, informacijsku i digitalnu dimenziju.

Na kraju je tribine Kolinda Grabar Kitarović, koja često odlazi u Ukrajinu, uputila riječi potpore ukrajinskom narodu. Izrazila je prijateljstvo i blizinu te suosjećanje u patnji.

'Rusija je na koljenima. Ovisi o potpori drugih nedemokratskih država. Ukrajina mora biti ustrajna u svome otporu', poručila je. Na kraju se okupljenima obratila na ukrajinskome jeziku i pročitala jednu ukrajinsku pjesmu.

Tribina je završena sadržajnom raspravom, a okupljeni su izrazili nadu za brzim rješavanjem sukoba i ponovnom uspostavom mira u Europi i svijetu.