Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay.com Hrvatska paneuropska unija organizira tribinu 'Hrvatska kao članica EU: društvene, političke i gospodarske konzekvence'

Hrvatska paneuropska unija organizira tribinu 'Hrvatska kao članica EU: društvene, političke i gospodarske konzekvence'

U petak, 2. lipnja

Hrvatska paneuropska unija (podružnica Split) organizira tribinu 'Hrvatska kao članica EU: društvene, političke i gospodarske konzekvence'. Održat će se u petak, 2. lipnja 2023., u 18 sati, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split, Ulica slobode 2.

'Hrvatska je postala članica EU prije gotovo deset godina, dok je odnedavno i članica, odnosno dio schengenskog i europodručja. Hrvatska javnost pružila je veliku podršku ulazu u ove integracije, jer je argumentacija koja se iznosila u javnost ukazivala na brojne pozitivne pomake i dobitke. Posebno se apostrofirala korist koja bi proizlazila iz zone slobodne trgovine, zajedničke valute i prometa ljudi i roba bez graničnih kontrola. Istodobno je (manji) dio javnosti, uključujući i neke znanstvenike i političare, bio vrlo suzdržan ili je zastupao stajalište kojim se negiralo mogućnost postizanja pojedinih pozitivnih efekata hrvatskog članstva u navedenim integracijama.

S obzirom na protok vremena, posebice hrvatskog članstva u EU, hrvatska znanstvena i stručna javnost, jednako kao i svi njeni građani, postavljaju pitanja i iznose svoja mišljenja u pogledu promjena koje su se dogodile ili se mogu očekivati na društvenom, političkom i gospodarskom planu. Postavlja se, u stvari, bez obzira na rečene prijepore, ozbiljno pitanje koje i kave su se promjene dogodile u najvažnijim sferama naših života te što u skorijoj budućnosti možemo očekivati kao pojedinci, ali jednako tako i kao osobe koje drže do temeljnih vrijednosti našeg kolektiviteta.

Između niza aspekata promatranja i analize hrvatskog članstva u EU, europodručju schengenskom području, posebno držimo značajnim i važnim progovoriti o onim aspektima na koje se osvrću hrvatski građani. A njih zanimaju odgovori na mnoga pitanja, od kojih se ovdje želimo posebno osvrnuti na političke i gospodarske reperkusije, jer ih držimo važnima i intrigantnima, kako s pojedinačnog tako i s kolektivnog stajališta. Svoja mišljenja i odgovore koje ćemo postaviti pokušat će odgovoriti naši eminentni stručnjaci', kažu organizatori.

Prof. dr. sc. Pavo Barišić, uvaženi filozof i priznati znanstvenik, član Europske akademije znanosti i umjetnosti predsjednik Hrvatske paneuropske unije, govorit će o nastanku i razvoju ideje europskih integracija te o najstarijem pokretu za ujedinjenje Europe koji ove godine obilježava stoljetni jubilej djelovanja. Osvrnut će se osobito na izvanredna postignuća Republike Hrvatske i kako je u deset godina članstva postala najuspješnija priča europskih integracija.

Akademik Anđelko Akrap, vodeći hrvatski demograf, prikazat će postojeću hrvatsku demografsku situaciju, govoriti će o uočenim demografskim trendovima nakon ulaska Hrvatske u EU, a posebice što na demografskom planu možemo očekivati u budućnosti. Osvrnut će također na mjere koje se poduzimaju s ciljem demografske revitalizacije Hrvatske.

Profesor emeritus Ljubo Jurčić, jedan od naših najznačajnijih (makro)ekonomskih stručnjaka, posebno cijenjen i poznat po svojem kritičkom propitivanju, svojim polemičkim stavovima i svojim ekspertnim analizama. Njegova izlaganja, bilo da govori o euru, inflaciji, kamatnim stopama, cijenama, plaćama ili nekim drugim ekonomskim temama, plijene veliku pozornost slušatelja. Kao sudionik u raspravi posebno će se osvrnuti na gospodarske koristi koje je Hrvatska ostvarila kao članica EU, europodručja i shengenskog područja. Govoriti će o propuštenim prilikama i pogreškama, ali i politikama koje bi hrvatsko gospodarstvo učinilo uspješnijim.

Prof. dr. sc. Mirko Klarić, stručnjak za javnu upravu i predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dati će prikaz tri temeljne dimenzije procesa integracije Hrvatske u Europskoj Uniji: upravno-političku (zajednička gospodarska zona), sigurnosno-političku (zona Schengena) i ekonomsko-političku (eurozona) te ukazati na prednosti i ograničenja sa sobom donose. Iako se često promatraju kao jedinstven proces, svaka od integracija ima vlastitu dinamiku te dovodi do specifičnih izazova s kojima se upravno-politički sustav Hrvatske treba nositi.

Moderator tribine je prof. dr. sc. Ivan Pavić.

Vaša reakcija na temu