HUP UPOZORAVA: Prag od 15.000 eura za objavu jednostavnih nabava štetan za Hrvatsku

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava kako prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo te veliko administrativno i financijsko opterećenje.

'Ova promjena ujedno bi bila jedna od najstrožih pravila u cijeloj Europskoj uniji. Dok EU propisuje pragove od 221.000 eura za robu i usluge te više od 5 milijuna eura za radove, Hrvatska bi ovim prijedlogom postala iznimka, s pravilima gotovo deset puta strožima od europske prakse. Umjesto većeg povjerenja i transparentnosti, ovim izmjenama bi se postigao suprotan učinak, a to su rast birokracije, usporavanje sustava i dodatni troškovi, osobito za mala i srednja poduzeća. Na godišnjoj razini, prema trenutno dostupnim podacima, naručitelji su proveli više od 69.200 jednostavnih nabava, od čega je preko 13.270 nabava s vrijednošću preko 15.000 eura', objavio je HUP.

Navode primjere drugih članica EU koji pokazuju da se pragovi za jednostavne nabave postavljaju višestruko više. 

'U Sloveniji do 40.000 eura za robu i usluge, te čak do 80.000 eura za radove, a u Austriji čak do 143.000 eura. Činjenica da značajan broj članica EU ima pragove barem dvostruko ili trostruko više od 15.000 eura jasno pokazuje kako se predloženo rješenje u Hrvatskoj ne može smatrati usklađenim s najboljom EU praksom. Uvođenje obveze javne objave za sve postupke jednostavne nabave vrijednosti iznad 15.000 eura ne samo da narušava načelo proporcionalnosti, nego i hrvatske naručitelje i ponuditelje ponovno stavlja u podređeni položaj naspram kolega u ostatku EU', smatra HUP.

Hrvatska, ističu, već danas ima jedan od najtransparentnijih sustava javne nabave u EU, pa nema opravdanja za dodatno administrativno opterećenje. 

'Ujedno, transparentnost i odgovornost mogu se jačati na puno učinkovitiji način: kroz digitalne alate za e-naručivanje, kroz otvorene registre ugovora, te kroz revizijske i nadzorne mehanizme koji uzorkovanjem provjeravaju rizike kod manjih nabava. Uvođenje praga od 15.000 eura značilo bi da škole, bolnice i druge javne ustanove umjesto brze nabave osnovnih potrepština moraju provoditi dugotrajne formalne postupke. Time bi se usporila isporuka usluga i roba, povećali troškovi i stvorio prostor za pojavu nelojalne konkurencije s ponudama niske kvalitete', poručuju.

Javna nabava u Hrvatskoj, dodaju, čini gotovo 13 % BDP-a i od presudnog je značaja za funkcioniranje gospodarstva, a vrijednost ugovora sklopljenih putem jednostavne nabave iznosi samo 14 % od svih sklopljenih ugovora. 

'Ako se ovako niski pragovi nametnu kao obveza, cijeli taj značajan segment gospodarstva suočit će se s usporavanjem i dodatnim troškovima', navode. 

Iz Hrvatske udruge poslodavaca upozoravaju da predložene izmjene Zakona o javnoj nabavi i dalje ne rješavaju ključno pitanje nelojalne konkurencije kompanija iz trećih zemalja. 

'Premda je u Zakonu kao razlog za isključenje ponuditelja predviđeno kršenje kolektivnih ugovora, u praksi je nužno tu odredbu jasnije i učinkovitije primijeniti. Potrebno je osigurati da se za poslove u javnoj nabavi mogu natjecati samo tvrtke koje poštuju kolektivne ugovore, zapošljavaju radnike uredno i transparentno isplaćuju plaće, investiraju u tehnološki razvoj i uredno podmiruju obveze prema državi. Sve te kriterije trebalo bi jasno ugraditi u izmjene Zakona', navode.

Posebno ističu važnost uvođenja multiwinning modela u postupcima nabave lijekova. Taj bi sustav, smatraju, omogućio javnim naručiteljima sklapanje ugovora s više dobavljača za isti lijek, čime bi se osigurala redovita i sigurna opskrba pacijenata.

'Ovakav model već se primjenjuje u nizu europskih zemalja te se pokazao najdjelotvornijim u sprječavanju nestašica. Budući da se smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču, na tržištu moraju biti prisutna barem dva ili tri lijeka različitih nositelja odobrenja. Time se ublažava rizik skupog i hitnog interventnog uvoza, potiče konkurencija i povećava transparentnost postupaka', objavili su.

HUP također predlaže zakonsko propisivanje obveze realizacije najmanje 75 % ugovorenih količina, čime bi se osigurala stabilnost opskrbe, spriječili dodatni troškovi te zaštitili proizvođači i zdravstveni sustav. 

'Sve navedene izmjene ključne su kako bi građani imali zajamčen pristup lijekovima, a sustav zdravstva stabilnost i održivost. Uvođenje praga od 15.000 eura zapravo znači da će umjesto stvarnog tržišnog natjecanja doći do zagušenja sustava. Poduzetnici će se suočiti s time da moraju ulagati resurse u nabave mikro vrijednosti, čiji administrativni trošak će premašiti samu korist od ugovora. Javne institucije će pak trošiti dragocjeno vrijeme zaposlenih na birokraciju umjesto na kvalitetno planiranje i strateško upravljanje te će kupovati vrlo nekvalitetne mikro usluge i robe najlošije kvalitete kojima je glavni kriterij najniža cijena jer za tako male nabave naručitelj obično nema kapaciteta za razrađivanje složenih kriterija ocjenjivanja ponuda da bi popravio recimo CT uređaj u bolnici.

U konačnici, takva praksa prijeti da umjesto transparentnijeg i konkurentnijeg tržišta dobijemo upravo suprotan učinak: sporiji postupci, smanjen interes gospodarstva i dodatni rast nepovjerenja prema javnim institucijama', navodi HUP.

Primjeri Austrije, Njemačke, Slovenije i drugih članica EU, naglašavaju, jasno pokazuju da pragovi za jednostavne postupke moraju biti višestruko viši od 15.000 eura kako bi sustav ostao učinkovit, gospodarstvo agilno, a transparentnost ostvarena kroz nadzor i digitalne alate, a ne kroz birokratsko pretrpavanje sustava.

Zbog toga se HUP snažno zalaže za povećanje praga jednostavne nabave, što je u izmjenama Zakona i predloženo, uz odustajanje od ideje uvođenja dodatnog praga objave od 15.000 EUR. Naprosto Hrvatska i u javnoj nabavi treba slijediti EU preporuke i dobre primjere umjesto izmišljati dodatne pragove i obveze koje druge zemlje u EU nemaju.