KORONA SKRŠILA TRŽIŠTE RADA Bujas: mogli bi doći do 200.000 nezaposlenih

KORONA SKRŠILA TRŽIŠTE RADA Bujas: mogli bi doći do 200.000 nezaposlenih

Ako potraje pandemija, ni u 2021. neće biti posla

Udar pandemije koronavirusa na tržište rada do sada je bio vrlo jak, a posljedice koronakrize, po svemu sudeći, ni ove godine neće biti manje. 

Prema analizi koju je napravila Hrvatska gospodarska komora (HGK), potražnja za radnicima u Hrvatskoj lani je pala 26.5 posto. U prošloj su godini, naime, poslodavci preko burze rada tražili 164.760 radnika, što je preko četvrtinu manje nego godinu ranije. Posebno velik pad potražnje za radnicima zabilježen je u drugom tromjesečju, velik dio kojeg smo proveli u potpunom lockdownu, kada je potražnja za radnom snagom smanjena za čak 60 posto. U drugom dijelu godine pad potražnje za radnicima, ističu u HGK-u, bio je znatno blaži i od rujna do prosinca iznosio je 15 posto. 

Međutim, problem je što se sada i Hrvatska i svijet suočavaju s novim valom pandemije koronavirusa. Posljedica toga je i novi, ovog puta ograničeni lockdown u Hrvatskoj, odnosno povratak na potpuni lockdown u brojnim europskim zemljama. Osim toga, Hrvatsku su krajem prošle i početkom ove godine pogodili i snažni potresi, koji su uzrokovali veliku štetu, a još nije počela ni prava obnova zgrada koje su porušene ili oštećene u potresu koji je lani na proljeće pogodio Zagreb i okolicu. Zbog svega toga vlada velika neizvjesnost kako će se dalje razvijati situacija na tržištu rada. 

- U ovoj godini s gospodarskim oporavkom ne treba očekivati snažniju potražnju za radom jer će se dio radno nekorištenih zaposlenika iz 2020. reaktivirati pa poslodavci neće imati potrebu snažnijeg zapošljavanja novih radnika. Izuzeci će biti građevinski sektor, koji je i u 2020. imao rast potražnje za radom zbog potresa te sektor turizma, ovisno o inozemnoj potražnji, odnosno suzbijanju epidemije - ocjenjuje glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić u analizi HGK. 

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju, pak, da nezaposlenost posljednjih tjedana raste. U ponedjeljak je na burzi rada bilo prijavljeno gotovo 164.000 nezaposlenih, što je oko 4000 više nego krajem prošle godine, kada ih je bilo nešto manje od 160.000. Poslodavci tvrde da je to izravna posljedica novog zaključavanja dijela hrvatskoga gospodarstva. 

Istodobno, potražnja za radnicima je slaba. Podaci HZZ-a, naime, pokazuju da se u ponedjeljak tražilo tek nešto više od 7500 radnika. To znači da, statistički gledano, na jedno slobodno radno mjesto dolazi više od 20 potencijalnih kandidata.   

- Mnogi su poduzetnici, unatoč potporama koje država daje za očuvanje radnih mjesta, morali zatvoriti svoje tvrtke i radnike poslati na burzu. To se posebno odnosi na dio poduzetnika u ugostiteljstvu, putničkim agencijama i povremenom prijevozu, kojima je rad sada zabranjen ili ograničen, ali i u tekstilnoj industriji. I ranije smo upozoravali da će se to dogoditi jer tvrtke više jednostavno nemaju novca za poslovanje, a rezerve su iscrpile. Bojim se da će se taj trend nastaviti sve do Uskrsa, posebno ako potraje lockdown. U tom slučaju mogli bismo doći i do 200.000 nezaposlenih, a dalje će sve ovisiti o stanju s koronavirusom i turističkoj sezoni - objašnjava za Index suosnivač i predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas

Jedini izlaz iz takve situacije vidi u ukidanju parcijalnog lockdowna.  Epidemiološka situacija se, ističe, popravila, a tvrtke koje su sada zatvorene poštivat će epidemiološka pravila. 

- Neka nas puste da radimo, tako ćemo sačuvati i tvrtke i radna mjesta - poručuje Bujas. 

I podaci eurostatističara pokazuju da je pandemija koronavirusa donijela prave poremećaje na tržištu rada u EU. Iako je izlazak iz proljetnog lockdowna doveo do skromnog rasta zaposlenosti u EU, zaposlenost u Uniji nije se vratila na razine na kakvima je bila prije izbijanja pandemije koronavirusa. U trećem kvartalu prošle godine, nakon izlaska iz proljetnog lockdowna, a prije nove runde zaključavanja europskih ekonomija, zaposlenost je posebno podbacila u zanimanjima poput onih fizičkih, majstorskih i industrijskih te u trgovini i uslužnim zanimanjima vezanima uz turizam i ugostiteljstvo. Smanjen je i broj menadžerskog kadra.

S druge strane, pokazuju podaci Eurostata, porasla je potražnja za pomoćnom radnom snagom u tvrtkama i stručnjacima raznih profila. U poljoprivredi je zabilježen znatno manji pad zaposlenosti nego u drugim djelatnostima, posebno u industrijskim i uslužnim.

- Najveći gubitnici koronakrize su zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu i drugim, uz njih vezanim, uslužnim djelatnostima. Posebno ranjiva skupina su oni koji rade na određeno vrijeme ili na povremenim poslovima, a tu je jako puno mladih - poručuje za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. 

I on kaže da je u ovom trenutku jako nezahvalno prognozirati kako će se dalje kretati broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Broj nezaposlenih je, ističe, u porastu, no taj je rast znatno manji od ranijih prognoza. Rast broja nezaposlenih, dodaje Bejaković, bio bi i veći da nema vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta, no otvoreno je pitanje koliko dugo hrvatske javne financije mogu financirati provedbu tih mjera. 

- Ako se stanje s koronavirusom smiri, za očekivati je da će krenuti i gospodarstvo, a onda, s određenim odmakom, i zapošljavanje. No, ako se pandemija nastavi i ugrozi i ovogodišnju turističku sezonu, onda će i nezaposlenost nastaviti rasti - napominje Bejaković, koji smatra da je u ovoj godini realno očekivati da ćemo imati između 180.000 i 200.000 nezaposlenih. 

Mogući izlaz za vojsku nezaposlenih vidi u povećanju prava nezaposlenih, odnosno naknada koje primaju, no upozorava kako se i tu postavlja pitanje fiskalne održivosti takve mjere. Dio rješenja leži i u prekvalifikacijama, ali naš sugovornik ističe kako dosadašnji napori na prekvalifikaciji radnika u Hrvatskoj baš i nisu dali neke rezultate. 

Na kraju, otvoreno je i pitanje odakle će se regrutirati radna snaga za koju se očekuje da će u ovoj godini biti tražena. Riječ je uglavnom o građevinarima, nedostatak kojih je u Hrvatskoj prisutan već godinama, s obzirom na to da su se mnogi prethodnih godina odselili u inozemstvo. Savić u analizi zaključuje da će se nedostatak radnika i dalje morati rješavati primarno uvozom radne snage, ali upozorava i na važnost reaktivacije ekonomski neaktivnog radno sposobnog stanovništva. Predlaže i da se aktivne politike tržišta rada u narednom razdoblju usmjere prema mladima i teže zapošljivim skupinama. 

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(86200, "");
Pregledaj komentare