Meteorolog prognozira kakvo nas ljeto čeka

Ledene kuglice, veličine lješnjaka, oraha, a čak i jaja poharale su u ponedjeljak dijelove naše regije. Ponegdje su ga doslovno morali skupljati lopatom. Iako se svibanj bliži kraj i već se planiraju godišnji odmori, čini se, barem za sada, da će nas ljeto iznevjeriti.

Osim što snažna nevremena ometaju planove u prirodi, rade goleme štete na usjevima i imovini. Ekstremi se događaju i u BiH, a srpski portali najavljuju 'superćelijske oblake'.

Vremenske 'katastrofe' nisu zaobišle ni Slovačku i Francusku gdje je golema količina leda od tuče izgledala kao da je vrijeme skijanja, a ne ljetovanja.

Iako promjene vremena nisu neobične, čini se da se u posljednje vrijeme događaju češće i da su jače. Zašto danas više nema 'samo' oluja i nevremena nego je sve postalo u superlativima, pojasnio je meteorolog Dorian Ribarić za RTL.

Iako su i ranije bile nagle promjene vremena, čini se kao da se to sada događa češće. Je li to doista tako?

- Da, meteorološki podaci i istraživanja ukazuju da su nagle i ekstremne vremenske promjene postale učestalije nego prije, a svi se slažu i s činjenicom da nam slijedi sve više intenzivnijih i opasnijih vremenskih događaja. Povećala se varijabilnost samog vremena nego ranijih desetljeća.

Treba napomenuti kako su sve češći i neki kombinirani ekstremi, primjerice iznimno jak pljusak u kratkom vremenu praćen olujnim udarima vjetra, a to je posljedica veće dostupne energije u sve toplijoj atmosferi i sve toplijim oceanima.

Ranije smo imali izraze nevrijeme i oluja, sada se koriste olujno nevrijeme, grmljavinske oluje… Čemu to naglašavanje? u čemu je razlika između normalnog nevremena i ovih termina?

- Ovdje se samo radi o preciznijim terminima koji se sve češće koriste u medijima kako bi što bolje opisali o kakvom se nevremenu radi i točno naglasila priroda opasnosti. Tako u sustavu meteoalarm imamo odvojena upozorenja za količinu oborine, grmljavinu ili olujan vjetar.

'Nevrijeme' je općeniti pojam za vrlo loše, moguće i opasno vrijeme, no 'olujno nevrijeme' podrazumijeva da se radi o nevremenu praćenom olujnim vjetrom koji može lomiti grane i otežavati promet.

'Grmljavinska oluja' je onda snažno nevrijeme s grmljavinom – dakle razvoj olujnih oblaka koji stvaraju munje i gromove, obično uz obilnu kišu i moguće tuču.

U zadnje vrijeme stalno u medijima čitamo o superćelijskim oblacima, o čemu je točno riječ?

- Na pojam 'superćelija' smo možda posebno osjetljivi od oluje koja je poharala središnju i istočnu Hrvatsku 19. srpnja 2023. , a u medijima se nekad i zloupotrebljava.

Superćelijski oblak je jedan specifičan tip iznimno snažne grmljavinske oluje. Od običnih oluja razlikuje se po tome što unutar oblaka postoji rotirajući uzlazni vrtlog zraka (tzv. mezociklona). Takvi olujni oblaci, stručnije vrlo dobro razvijeni kumulonimbusi, mogu trajati duže od običnih oluja i dominirati vremenom na širem području i po nekoliko sati.

Superćelije su rijetke, ali ekstremno opasne: često mogu proizvesti tornada/pijavice i tuču većeg zrna, a prate ih i udari orkanskog vjetra zbog snažne rotacije cijelog tog sustava.

Imaju li ovakve žestoke promjene vremena veze s klimatskim promjenama?

- Globalno zatopljenje povećava energiju u atmosferi, time i mogućnost atmosfere da sadržava veću količinu vlage što onda pogoduje ekstremnim pojavama. Primjerice, atmosfera koja je danas u prosjeku toplija sadrži više vlage (za svaki stupanj Celzijusa oko 6 do 7 posto više), a ta dodatna vlaga u toplim razdobljima služi kao gorivo za razvoja jačih oluja.

Većini je i na vlastitom primjeru u Hrvatskoj opažen trend zagrijavanja u svim godišnjim dobima, osobito ljeti, uz sve češće epizode iznimnog vremena (npr. rekordne kiše, vrućine i oluje).

Dakle, sve topliji i sve vlažniji zrak, no kada govorimo recimo o tuči i kako će se to odraziti na njenu pojavu i veličinu zrna tuče, odgovor još nije sasvim jednoznačan. U nekoliko radova za sada postoji blagi negativni trend u pojavnosti tuče, ali se povećava intenzitet iste.

Primjerice, iz medija se može dobiti dojam da svaki put kada se pojavi olujno nevrijeme u sjevernom dijelu Hrvatske sve bude poharano tučom. No, ako se detaljnije pogleda, rijetko padne tuča dva puta na istom mjestu u godini i rijetko je sve zahvaćeno tučom ujedno i uništeno. Puno se češće radi o lokalnim posljedicama.

Tuča se u kontinentalnom dijelu hrvatske najčešće događa na vrhuncu poljoprivredne sezone u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu i onda se o njoj najviše govori. No, zanimljivo, tuča je češća pojava na samom Jadranu.

Koliko je uobičajen snijeg krajem svibnja?

- Ovisi o kojem se području zemlje i planete govori, ali snijeg pri samom kraju svibnja u Hrvatskoj je izrazito neuobičajen, osobito u nizinama. Takva pojava moguća je gotovo isključivo u planinskim krajevima i to u iznimnim okolnostima, a ni sada ga nije bilo.

Inače se iz podataka, ali i popularnih pučkih poslovica zna kako se u svibnju događaju i jača zahladnjenja, ali kao najopasnija posljedica toga bude jutarnji mraz. ('Po vas maj ne ostavljaj zimski halj')

Dugoročna prognoza za ljeto...

- Detaljnija i pouzdanija dugoročna prognoza za ljeto je još uvijek u izradi, ali velika je vjerojatnost ostvarivanja prognoze po kojoj u sva tri mjeseca ljetne sezone postoji signal za toplije od prosjeka, osobito srpanj i kolovoz. Manjak oborine možda nešto izraženiji u srpnju, ali prognoza oborine je manje pouzdana zbog često ljeti njenog pljuskovitog karaktera.