Ministar Božinović sastao se s talijanskim kolegom, evo što su sve zaključili o izazovu ilegalnih migracija

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović sastao se danas u Rimu s ministrom unutarnjih poslova Talijanske Republike Matteom Piantedosijem. Naglasak u razgovoru dvojice ministara bio je na pronalasku zajedničkog odgovora na rastući izazov ilegalnih migracija prema Europskoj uniji i važnosti suzbijanja s njima povezanih krijumčarskih mreža koje su u porastu kao i sekundarne migracije. 

Radi se o pojavama koje ne jenjavaju od početka migracijske krize 2015./2016. godine, a s kojima se suočavaju države na vanjskim granicama te su podjednako izražene i na morskim i na kopnenim migracijskim rutama, s trendom daljnjeg povećanja. Italija je samo prošle godine zabilježila 100 tisuća ilegalnih dolazaka morskim putem, dok je Hrvatska prošle godine spriječila preko 56 tisuća pokušaja nezakonitih prelazaka svoje vanjske granice, a ujedno i vanjske granice Europske unije.

'Uz važnost usklađivanja viznih režima trećih država tranzita sa zajedničkom viznom politikom EU-a, uključujući i reviziju te sustavniju primjenu mehanizma vizne suspenzije (o čemu se raspravljalo na Vijeću za unutarnje poslove 9. ožujka 2023.), ministri su se složili o važnosti dosljedne primjene sporazuma o readmisiji s trećim državama (bilo da su zemlje podrijetla ili tranzita), koje za razvojnu pomoć i projekte namijenjene jačanju njihovih graničnih, azilnih i prihvatnih kapaciteta, a financiraju se sredstvima EU-a, moraju bolje i konkretnije surađivati s EU-om, posebno državama na vanjskim granicama EU-a i schengenskoga prostora.

Za smanjenje ilegalnih migracijskih tokova potrebno je jačanje uloge FRONTEX-a, odnosno što skorije zaključivanje novih statusnih sporazuma s državama jugoistočne Europe, ali i sjeverne Afrike, kako bi se ilegalni dolasci obeshrabrili i spriječili prije nego dospiju na vanjske granice EU-a.

Također, obje države podupiru jači angažman FRONTEX-a u nadzoru vanjskih granica tranzitnih država na zapadno-balkanskom, kao i na središnjem sredozemnom migracijskom pravcu.

Dvojica ministara istaknula su i važnost revizije Dublinske uredbe, sustavne registracije svih migranata koji uđu na područje država članica EU-a i schengenskog prostora u Eurodacu radi učinkovitije provedbe dublinskih transfera te važnost učinkovitijeg vraćanja svih trećih državljana koji ne ostvaruju pravo na ostanak u Europskoj uniji u države njihova podrijetla

Složili su se i o važnosti dobrovoljnog mehanizma solidarnosti u kojemu sudjeluju i Hrvatska i Italija kako bi u situacijama masovnog priljeva migranata morskim ili kopnenim pravcima jedna drugoj pružile potporu premještanjem određenog broja tražitelja međunarodne zaštite.

Države članice na vanjskim granicama i države članice EU-a koje su konačna odredišta za sve brojnije migrante koji u Europsku uniju dolaze većinom iz ekonomskih razloga zajednički su izazov, a ne samo izazov i odgovornost država na vanjskoj granici.

To je potrebno jasnije komunicirati i na EU razini, a ne samo u suradnji država članica koje se suočavaju s istim izazovima na pojedinim migracijskim rutama. Pritom je važno dobro usuglasiti mjere i stajališta o unutarnjoj i vanjskoj dimenziji migracijskog izazova - na razini svih država članica EU-a i na EU razini te zahtijevati konkretne rezultate kada je riječ o suradnji država podrijetla i tranzita migranata.

Sve su to pretpostavke za postizanje zajedničkoga cilja, a to je bolja kontrola iregularnih migracijskih tokova jer će tek time biti stvorene pretpostavke za primjenu zakonitih putova migracija kojima će se odgovoriti na konkretne potrebe tržišta rada.

Napredak u svim navedenim pitanjima također je od ključne važnosti i za postizanje dogovora o novom Paktu o migracijama i azilu te za sigurnosti i očuvanje schengenskoga prostora, kao najvećeg prostora slobode kretanja', stoji u priopćenju MUP-a.