Miro Kovač: EU je u poziciji da čeka što će reći striko Donald

Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova, u programu N1 televizije je govorio o Donaldu Trumpu i nastojanjima da se zaustavi rat između Rusije i Ukrajine.

Sukob u Ukrajini traje sada već 11 godina, dok se njegovoj posljednjoj fazi, nakon otvorene ruske invazije 2022., ne nadzire kraj, unatoč tome što su Donald Trump i Vladimir Putin nakon pregovora na Aljasci najavili pomak prema mirovnom sporazumu.

Zašto je to tako, pokušao je objasniti Miro Kovač.

'Vjerujem da je Trump htio zaustaviti rat, to je najavio i u kampanji. On nije jedini koji to radi, tako je i Dwight Eisenhower u kampanji 1952. uspio natjerati predsjednika Južne Koreje da se ide na primirje sa Sjevernom Korejom, a to primirje je i dalje na snazi', započeo je.

'Dakle, nije on prvi. Ne znam zna li on za to, ali to nije ni bitno. Putin je na Aljasci očito izašao s jednim prijedlogom koji se svidio Trumpu, ali se očito nije svidio Volodimiru Zelenskom. Europljani su u velikoj mjeri podržali Zelenskog, koji ne želi evakuirati Donjecku oblast, što znači da od tog sporazuma s Rusima nema ništa. Rat ide dalje, sada je samo pitanje imaju li Amerikanci mehanizme kojima bi natjerali Putina na pregovore. Kako sada stvari stoje, očito je da ih nemaju', dodao je.

S druge strane, Europska unija i dalje stoji u sjeni Sjedinjenih Američkih Država, a Kovač ne vidi kako bi se to uskoro moglo promijeniti.

'Što se tiče Europske unije, ona je bila prva krizna upraviteljica u odnosu na bivšu Jugoslaviju, pa su to preuzeli Amerikanci. U Ukrajini, slično: EU, primarno Francuska i Njemačka, pa Amerikanci. I sad smo se mi svjesno stavili u poziciju da slušamo što će reći striko Donald, da se malo karikaturalno izrazim', kaže Kovač.

'EU ima samo jednu šansu napraviti iskorak, ali nažalost ne vidim tu snagu, tu hrabrost, ne vidim tu viziju. A to je da se shvati, kao što je rekao i Putin, da Rusija nema ništa protiv toga da Ukrajina uđe u EU. I onda uzeti Ukrajinu, koju smo toliko dugo podržavali i materijalno i financijski i oružjem, pod svoje. Kao što je Zapadna Njemačka uzela Istočnu Njemačku pod svoje', dodao je.

'Ako se dogodi taj potez strateški, onda vidim šansu da EU uzme pod svoje i taj takozvani, nesretni Zapadni Balkan. Na ovaj način ne vidim dovoljno interesa ni ambicije da se napravi tako nešto nego se smatra da su to nedovoljno produktivna društva koja bi, ako uđu u EU, samo proizvela dodatni nemir', smatra on.

Za kraj, Kovač se osvrnuo na koncerte Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i Sinju te generalnu društvenu klimu u Hrvatskoj. Kuda ide društvo i sviđa li mu se taj smjer?

'Recimo to ovako. Da postoje prosvjedi i kontraprosvjedi, to je sasvim normalno u jednom demokratskom društvu. Druga stvar, to mi je rekao jedan prijatelj povjesničar koji je ljetos bio dosta frustriran. Rekao mi je da je sramotno što smo se pretvorili u društvo u kojem si ili za Thompsona ili za Severinu Vučković. Ja pak kažem da će toga uvijek biti, ali idemo se baviti razvojnim, strateškim stvarima.

Mi moramo pokazati snagu i viziju kada je riječ o hrvatskoj prošlosti. Sjećam se jedne scene: 1992. rock za Hrvatsku održavao se u Frankfurtu. Marko Perković Thompson izvodi Bojnu Čavoglave, a Stipe Mesić govori u ime hrvatske vlasti. To je takvo vrijeme bilo. Znači li to da su ti ljudi zagovornici NDH? Nisu. To je pjesma tog vremena i to će ostati. Budimo racionalni i nemojmo previše banalizirati stvari', zaključio je.