Mnogi zazivaju ukidanje specizma. Znate li što je to?

Aktivisti i organizacije diljem svijeta 30. kolovoza 2025. obilježit će 11. Svjetski dan za ukidanje specizma. Ovaj dan upozorava na nužnost ukidanja sustavne diskriminacije životinja, koja ih svodi na manje vrijedna bića samo zato što pripadaju drugoj vrsti. 

'Specizam, jednako kao rasizam ili seksizam, oblik je diskriminacije koja životinje tretira kao predmete, vlasništvo ili resurse umjesto da ih priznaje kao svjesna i osjećajna bića. Zato ih jedemo, mučimo radi zabave, podvrgavamo pokusima, izrađujemo od njih odjevne predmete, koristimo ih za nošenje ili vuču tereta… Sve to opravdavamo uvjerenjem da su niža bića koja ne zaslužuju obzir, već ih možemo iskorištavati kako nam se prohtije', pojasnila je Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Dodala je da je znanost već odavno potvrdila ono što osjećamo i bez nje. Životinje boli, napomenula je, kada im prerežemo vrat, osjećaju strah dok čekaju klanje, trpe stres kada su izložene bolnim postupcima, a istodobno stvaraju složene društvene odnose s pripadnicima svoje vrste.

'Iako su u pravnom smislu i dalje definirane kao stvari, zakonodavstvo istodobno priznaje da su svjesna bića pa im propisi barem djelomično osiguravaju zaštitu. Svatko tko ima psa ili mačku dobro zna da se ne radi o 'predmetu', nego o članu obitelji', kazala je.

Pojam 'specizam' skovao je 1970. britanski psiholog Richard D. Ryder, naglašavajući da pripadnost vrsti nije valjan kriterij za diskriminaciju jer ne može poništiti ključnu sličnost svih svjesnih bića - sposobnost osjećanja boli. Pojam je popularizirao australski filozof Peter Singer u knjizi 'Oslobođenje životinja' iz 1975. tvrdeći da su sposobnost za patnju i uživanje dovoljni kriteriji da bi neko biće zaslužilo jednako uvažavanje. Američki filozof Tom Regan zagovarao je zakonska prava i jednak moralni obzir za sva bića koja su 'subjekti života'. Joan Dunayer u knjizi 'Specizam' iz 2004. ustvrdio je da ni eventualna ljudska superiornost u određenim sposobnostima ne daje čovjeku pravo na veću zakonsku zaštitu. Sva bića koja imaju sposobnost osjećanja patnje, smatra, zaslužuju moralna prava.

'Procjenjuje se da ljudi godišnje ubiju više od 80 milijarda kopnenih životinja i do 2500 milijarda riba, i to uglavnom radi prehrane, iako je odavno poznato da možemo živjeti zdravo i dugo bez životinjskih proizvoda. Muške piliće u industriji jaja melju ili guše odmah po rođenju, muški telići završavaju kao 'nusproizvod' mliječne industrije, a krave, kokoši, svinje i ribe provode živote lišene svojih prirodnih ponašanja čekajući nasilnu smrt. Okrutne prakse koje su normalizirane na farmama nitko nikada ne bi smatrao prihvatljivima za pse ili mačke. Društvo nas je naučilo da tu diskriminaciju prihvaćamo kao normalnu, no specizam nema mjesta u pravednom društvu', upozorili su Prijatelji životinja.

Istaknuli da svatko može odbiti sudjelovati u specizmu suosjećajnim izborima: prelaskom na veganski način života, biranjem proizvoda koji nisu testirani na životinjama, izbjegavanjem zooloških vrtova, cirkusa i akvarija te zamjenom kože, vune, krzna i svile održivim materijalima. Umjesto kupnje životinja, pozivaju na udomljavanje napuštenih pasa i mačaka.

'Povijest nas uči da nepravde koje su se nekoć činile vječnima mogu nestati. Ropstvo, segregacija i mnogi oblici diskriminacije stoljećima su bili ukorijenjeni, a danas su iza nas. Doći će i dan kada će klaonice postati spomenici sramotne prošlosti čovječanstva', poručili su iz Prijatelja životinja.

Više informacija o tome kako svi mogu živjeti nespecistički moći će se saznati na ZeGeVege festivalu održivog življenja koji će se održati od 5. do 7. rujna.