Na doktorske studije u Hrvatskoj upisano više studenata nego prošle godine

U akademskoj godini 2022./2023. na sveučilišni doktorski studij bilo je upisano 4728 doktoranada, što je odnosu na prošlu godinu povećanje od 5,4 %, izvijestio je Državni zavod za statistiku.

Najviše doktoranada bilo je upisano na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, i to njih 63,1 %, na Sveučilištu u Osijeku bilo ih je upisano 11,3 %, na Sveučilištu u Rijeci 10,0 %, na Sveučilištu u Splitu 6,6 %, na Sveučilištu u Zadru 2,6 %, na Sveučilištu Sjever 2,3 %, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu 2,2 %, na Sveučilištu u Dubrovniku 0,9 %, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,8 % te na Libertas međunarodnom sveučilištu 0,2 %.

Među upisanima na sveučilišni doktorski studij više žena

Od ukupnog broja upisanih na sveučilišni doktorski studij bilo je 2625 doktorandica (55,5 %). Najviše upisanih doktorandica bilo je na Sveučilištu Sjever, 74,8 %. Slijede Sveučilište u Zadru, sa 66,1 % upisanih doktorandica, Sveučilište u Dubrovniku, s njih 61,4 %, Hrvatsko katoličko sveučilište, sa 60,8 %, Sveučilište u Osijeku, sa 60,4 %, Libertas međunarodno sveučilište, s 54,5 %, Sveučilište u Zagrebu, s 54,4 %, Sveučilište u Splitu, s 53,5 %, i Sveučilište u Rijeci, s 52,9 %, dok je na Sveučilištu u Slavonskom Brodu upisano najmanje doktorandica, njih 10,3 %.

Najviše doktoranada upisuje poslijediplomski studij u dobi od 25 do 29 godina

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše je doktoranada u skupini 25 - 29 godina (36,0 %), a najmanje u skupini 55 i više godina (2,5 %). U skupini 30 - 34 godine ima 22,5 % doktoranada, u skupini 35 - 39 godina 15,1 %, u skupini 40 - 44 godine 9,9 %, u skupini 45 - 49 godina 6,9 %, u skupini do 24 godine 2,7 %, a u skupini 50 - 54 godine ima 4,4 % doktoranada.

Područje društvenih znanosti najzastupljenije je pri odabiru doktorskog studija

Promatrajući znanstvena područja na koja se odnose studiji, najviše doktoranada upisalo je sveučilišni doktorski studij iz područja društvenih znanosti (24,6 %), a slijedi područje tehničkih znanosti (23,7 %). Sveučilišni doktorski studij iz područja prirodnih znanosti upisalo je 16,2 % doktoranada, iz područja biomedicine i zdravstva njih 15,2 %, iz područja humanističkih znanosti 9,0 %, iz interdisciplinarnih područja znanosti 6,2 %, iz područja biotehničkih znanosti 5,0 %, a iz umjetničkog područja 0,1 %.

Sveučilišni doktorski studij u Republici Hrvatskoj upisalo 5,3 % stranih državljana

Prema prebivalištu, 94,7 % doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 5,3 % izvan nje. Među njima su najzastupljeniji državljani Bosne i Hercegovine te Kosova, a doktorski studij uglavnom su upisali na Sveučilištu u Zagrebu. Prema državljanstvu, od ukupnog broja doktoranada 96,1 % jesu državljani Republike Hrvatske, a 3,9 % ih ima strano državljanstvo.

Od svih doktoranada hrvatskih državljana 93,1 % ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 6,9 % izvan nje.

Sveučilišne doktorske studije najviše upisuju zaposleni u obrazovanju

Zaposlenih je doktoranada 96,3 %, a 3,7 % ih je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada najviše ih je zaposleno u području obrazovanja, 42,5 %. U području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 17,1 %, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 15,7 %, u području javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja 7,9 %, u području informacija i komunikacija 3,6 %, u području prerađivačke industrije 2,6 %, u području ostalih uslužnih djelatnosti 2,1 %, u području umjetnosti, zabave i rekreacije 1,8 %, dok ih je 6,7 % zaposleno u ostalim djelatnostima.

Troškove studija doktorandi uglavnom plaćaju sami

Doktorski je studij od ukupnog broja doktoranada 47,4 % njih platilo osobno. Za 39,1 % doktoranada troškove studija platio je poslodavac, za 10,7 % doktoranada studij je financiran iz državnog proračuna, a za njih 2,8 % način plaćanja studija u kategoriji je Ostalo.