Najviše je doktorica znanosti u prošloj godini je doktoriralo na Hrvatskome katoličkom sveučilištu

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. je akademski stupanj postiglo 812 doktora znanosti. Među njima je bilo 488 žena, što je udio od 60,1 %.

Od ukupno 812 doktora znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je njih 64,1 %, na Sveučilištu u Splitu 11,8 %, na Sveučilištu u Osijeku 9,1 %, na Sveučilištu u Rijeci 8,9 %, na Sveučilištu u Zadru 4,3 %, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb, 1,0 %, a na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, i Sveučilištu u Slavonskom Brodu po 0,4 %.

'Najviše je doktorica znanosti doktoriralo na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb (75,0 %), po udjelu doktorica znanosti slijede Sveučilište Sjever, Koprivnica, na kojemu je doktoriralo njih 66,7 %, na Sveučilištu u Osijeku doktoriralo ih je 62,2%, po udjelu doktorica znanosti slijede Sveučilište u Rijeci, na kojem ih je doktoriralo 61,1 %, Sveučilište u Zagrebu (60,8 %), Sveučilište u Splitu (56,3 %), i Sveučilište u Zadru (54,3 %). Na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo nijedne doktorice znanosti', objavio je DZS.

Biomedicina i zdravstvo - najzastupljenije područje doktorskih radova

U 2024. najviše doktorskih radova bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (26,0 %), slijedilo je područje društvenih znanosti (20,6 %), područje tehničkih znanosti (18,1 %), područje prirodnih znanosti (15,1 %), područje humanističkih znanosti (11,7 %) i područje biotehničkih znanosti (6,3 %). Najmanje doktorskih radova bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (2,2 %). Akademski stupanj magistra znanosti prije obrane doktorskog rada steklo je 6,7 % doktora znanosti.

Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 - 34 godine (31,4 %). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 11,3 % doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 - 39 godina bilo ih je 21,6 %, u dobnoj skupini 40 - 44 godine 14,8 %, u dobnoj skupini 45 - 49 godina 8,0 %, a u dobnoj skupini 50 i više godina 12,9 %.

Doktori znanosti najviše su zaposleni u obrazovanju

Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (46,4 %), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 21,3 %, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 14,2 %, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja 4,8 %. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 12,3 % doktora znanosti, dok je 1,0 % doktora znanosti bilo nezaposleno.

Troškove doktorskog studija za 42,2 % doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 40,4 % doktora znanosti, za 13,1 % doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 4,3 % njih pripadalo je kategoriji 'ostalo'.