NOVOSEL ZA MEDIA SERVIS 'Osim Vlade i poslodavci trebaju dizati plaće, a zabrinut sam za naše mirovine'

'Hrvatima od iduće godine rastu plaće', pompozno je najavio premijer Andrej Plenković. Pokrenulo je to burnu raspravu, a glavno je pitanje odakle će se osigurati sredstva? Ministar rada Marin Piletić objavio je detalje, a umirovljenici se pitaju - jesu li nam ugrožene mirovine? O tome, potencijalnom valu štrajkova, ali i dijalogu Vlade s predstavnicima radnika razgovarali su u Intervjuu tjedna Media servisa s predsjednikom Samostalnih sindikata Hrvatske Mladenom Novoselom. Intervju je vodio Sven Tubak.

Nova runda poreznih rasterećenja je na stolu, a detalji se još uvijek bruse. U tjednima pred nama mnogo toga će biti jasnije, a čeka se i blagoslov ministra financija Marka Primorca. Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel smatra da je porast plaća tek djelić posla te da treba napraviti iskorak po pitanju kolektivnih ugovora.

'Ovaj dio administrativnog, kako bih rekao, povećanja plaća, ne može biti znatan i ne može biti dovoljan', rekao je.

A koliko će plaće biti veće - možemo samo nagađati. Znamo jedino da će se smanjiti doprinosi za prvi stup mirovinskog osiguranja. Novosel kaže - umirovljenici i radnici imaju razloga za zabrinutost, jer novca u mirovinskom sustavu već sada nedostaje, a promašenim smatra i II. stup mirovinske reforme s obzirom na to da svega 10 posto umirovljenika ima interesa ostvariti mirovinu iz tog stupa. 

'Država apsolutno premalo novca ubire, jer nema nadzor na privatni sektor i obračune plaća', dodao je.

'U pravilu se mirovinski doprinosi uplaćuju na minimalnu plaću. Razlika koju radnici dobivaju, ne mogu naravno svi primati istu plaću, ide temeljem onih neto dozvoljenih iznosa, kroz Pravilnik o porezu na dohodak ili ono što je siva zona crna. Tu je prvi problem što se premalo novca uplaćuje u mirovinski doprinos i onda hrpa novca nedostaje za isplatu umirovljenicima. Kada bi sada još smanjili taj mirovinski doprinos, onda bi se postavilo pitanje - koja će vaša biti mirovina, ako će vam već sada mirovinski doprinos biti manji?', zapitao se.

Na ovo je jučer upozorila i saborska oporba. Naime, već sada svakog mjeseca nedostaje novca u mirovinskom sustavu, a država to namiruje iz proračuna. Međutim, to funkcionira sada, u vremenima kada država dobro zarađuje od povećanih cijena i inflacije, no problema bi moglo biti ako dođe do recesije i smanjenja potrošnje. Tada bi bila upitna isplata mirovina, a godinama je rak rana i njihova visina. U Hrvatskoj ona u odnosu na prosječnu plaću iznosi svega 30 posto dok je u okruženju ta brojka osjetno veća. Novosel stoga najavljuje:

'Sindikat umirovljenika Hrvatske koji je dio SSSH-a ovih će dana izaći sa zahtjevom da umirovljenici prime 13. mirovinu i da im se na taj način donekle kompenziraju niske mirovine i da ta 13. mirovina, koja postoji u nizu europskih zemalja, bude taj nekakav faktor koji bi im povećao postotak. Generalno, mirovine su male i moraju biti veće', izjavio je.

Novosel stoga predlaže - za bolje uvjete rada teret moraju podnijeti i poslodavci.

'Može se plaća djelomično povećati - neto plaća kroz manje opterećenje plaća, ali ono što poslodavci uporno izbjegavaju, oni uporno skrivaju dobit, profit. Ne žele se odreći dijela svog profita koji se mora usmjeriti u plaće. Dakle, plaće moraju prvenstveno rasti preraspodjelom ukupne zajedničke vrijednosti. Dakle, smanjiti profit koji ide vlasnicima, dioničarima, a dio tog profita preliti u plaće', kazao je.

'Vlada mora početi o tome razmišljati, a ne skupljati političke poene uoči izborne godine', kaže predsjednik Sindikata.

'Ne može me nitko uvjeriti da trgovački lanci ili svi drugi proizvođači koji imaju vrlo slične uvjete poslovanja u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji ili negdje drugdje, ovdje mogu stvarati dobit na račun niske cijene rada. Ne dolaze oni investirati u Hrvatsku zato što je njima Hrvatska draga, što su im dragi i dobri hrvatski radnici, nego zato što je ovdje puno niža cijena rada. Hrvatski sindikati ne mogu dopustiti da Hrvatska postane zemlja niske cijene rada', rekao je.

Trgovcima je kaže, i uvođenje eura dobro sjelo, a odgovorni za to su Banski dvori, smatra Novosel. Inflacija je i peti mjesec u padu, a prvi puta od travnja je jednoznamenkasta i iznosi 8,8 posto. Osim vanjskih faktora, predsjednik SSSH pojašnjava tko je uzrok inflacije.

'Vlada je tijekom prošle godine svjesno pustila da inflacija raste, svjesno je i prešutno pustila trgovcima da dižu cijene, proizvođačima da dižu cijene. Iako je išla s paketom pomoći građanima i gospodarstvu, smanjio se PDV, no sve skupa su, na kvadrat, trgovci i proizvođači iskoristili da im to bude dežuran razlog', dodao je.

Zakotrljalo se posljednjih dana i pitanje ukidanja prireza, no šef sindikata naglašava što država prije toga mora napraviti:

'Reformu lokalne samouprave. Treba vidjeti treba li nam toliko općina, gradova, županija. Vlada ne bi dirala u županije, ne bi dirala u gradove, ne bi dirala u ništa. Što će se onda dogoditi? Već su najavili gradonačelnici - ako nam ukinete prirez, ako nam date mogućnost da sami formiramo porez na plaću, naravno da sebi neće smanjiti prihode. Tamo gdje im uzme Vlada, povećat će negdje drugdje.'

Pitanje boljih uvjeta rada je na gotovo svakom koraku, bilo da je riječ o komunalnim djelatnicima, liječnicima, sucima, vatrogascima... Radi li država dovoljno po tom pitanju?

'Vlada vrluda. Dakle, jednostavno mora biti orijentirana na socijalni dijalog, mora biti orijentirana isključivo na kolektivno pregovaranje i svi sudionici kolektivnog pregovaranja moraju biti ravnopravni', odgovorio je.

Nekoć smo na burzi imali stotine tisuća nezaposlenih, a sada ministarstvo unutarnjih poslova ne stiže izdati dovoljan broj radnih dozvola strancima. Prošle godine izdano je 124 tisuće dozvola, ove godine ta bi brojka mogla premašiti i 180 tisuća. 

'Hrvatska nema problem sa nedostatkom radnika, Hrvatska ima problem sa niskom cijenom rada. Naš turizam nema domaćih sezonaca. Zašto? Zato što je daleko niža cijena rada koju oni žele ponuditi prvenstveno u bruto iznosu u Hrvatskoj nego što to nude Austrija, Slovenija i ostali druge zemlje gdje ono što je tradicionalno bilo da iz kontinentalnih krajeva prvenstveno Slavonije i ostalih dijelova Hrvatske radnici u sezoni idu raditi na Jadran - tih radnika više nema', zaključio je za kraj.