Održana konferencija portala srednja.hr 'Obrazovanje bez granica', dodijeljene i nagrade Zlatna kreda

Portal srednja.hr proslavio je svoj 14. rođendan obrazovnom konferencijom koja se ove godine održala pod nazivom Obrazovanje bez granica. Kroz pet predavanja i pet panela, ukupno 21 govornik otvorio je aktualne teme kroz koje smo istražili kako naše obrazovanje pomiče granice, ali i što možemo naučiti iz međunarodnih iskustava. Konferencija je zatvorena dodjelom nagrada Zlatna kreda koja je proglasila najbolje nastavnike, učenike, profesore i studente.

Peta godišnja konferencija portala srednja.hr održala se 7. studenog u zagrebačkom Hotelu International pod temom Obrazovanje bez granica. Tim događajem proslavljen je 14. rođendan portala u društvu više od 250 nastavnika, profesora, ravnatelja, dekana, ali učenika i studenata.

- Prvi put u pet godina imamo govornike izvan Hrvatske, a to želimo nastaviti na budućim konferencijama. Hvala što slavite naš 14. rođendan s nama. Djeca u tom dobi provode puno vremena na društvenim mrežama i sretni smo što provode i vrijeme s nama, ne samo na društvenim mrežama nego i na portalu. Sretni smo što oni, ali i njihovi roditelji na nas mogu računati da im dajemo provjerene informacije, poručio je Marko Matijević u uvodnom govoru.

Osim Matijevića, čuli smo i pozdrav njegove ekselencije veleposlanika Kraljevine Norveške u Hrvatskoj. Arne Sannes Bjørnstad istaknuo je zašto je obrazovanje važno.

- Obrazovanje je važno iz dva razloga. Kako bismo stekli osnovne alate i naučili ih koristiti, poput čitanja, matematike, ali i moderne tehnologije. Drugi aspekt je naučiti biti aktivan i produktivan građanin, a za to trebaš kritičko razmišljanje. Zato je ono o čemu danas pričamo jako važno, rekao je veleposlanik.

Kako Norveška može inspirirati naš obrazovni sustav?

Sudionici prvog panela raspravljali su o tome kako izgraditi obrazovni sustav inspiriran norveškim, onaj koji stvara povjerenje, potiče suradnju i otvara znanje prema svima. Profesor Pero Vidan s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je proveo studijsku godinu na University of South-Eastern Norway, istaknuo je kako norveška sveučilišta tijesno surađuju s industrijom i njeguju timski rad, što smatra pravim smislom znanosti.

Marko Kovačić, predstojnik Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, koji se bavi mladima i neformalnim obrazovanjem, u posljednjim godinama intenzivno surađuje s Norveškom, naglasio je kako je njihov obrazovni sustav vrijedan inspiracije jer veći naglasak stavlja na vještine i odnose među ljudima.

Dijana Šobota iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske članica je istraživačkog tima projekta ZNADEM koji se temelji na norveškim iskustvima. Naglasila je važnost razvoja 'treće misije sveučilišta' po uzoru na Norvežane. Riječ je o društvenoj odgovornosti i prijenosu znanja izvan akademske zajednice koja, prema njezinim riječima, danas postaje jednako temeljna kao nastava i istraživanje.

STEM se ne tiče samo tehnologije

Drugi po redu panel bavio se tome kako u hrvatska i inozemna sveučilišta pristupaju STEM obrazovanju. Zlatko Stapić, prodekan za nastavu i studente s Fakulteta organizacije i informatike (FOI) iz Varaždina i Danijel Topić, prodekan za znanost i poslijediplomske studije s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) iz Osijeka složili su se kako razgovori o STEM-u često zaboravljaju ljude - tehnologija koju razvijamo treba pomagati ljudima, a pojam STEM treba uključiti i kreativnost, timski rad i meke vještine.

Pojam 'meke vještine' je, pri tome, obmanjujući, smatra Reidar Lyng, profesor i stručnjak za razvoj obrazovanja s Norwegian University of Science and Technology (NTNU), jednog od najuglednijih tehničkih sveučilišta u Europi.

- 'Meke vještine' impliciraju da su te vještine lake i ne toliko važne, ali one su centralne u svim profesionalnim vještinama. molim vas, zovite ih profesionalne vještine. To je moja boljka. Kao inženjeri volimo granice kad rješavamo probleme i krajnjeg korisnika plasiramo izvan njih, ali moramo uzeti u obzir koje su posljedice našeg rada, koje su potrebe koje rješavamo, kako se korisnici osjećaju i kako razmišljaju? S tim nam može pomoći umjetnost, a društvene znanosti nam mogu pomoći odrediti temelje. Zaista trebamo interdisciplinaran pristup u STEM-u, poručio je Lyng.

Znanje se ne stječe samo u učionicama

Znanje više nije vezano samo za klupe i udžbenike. Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije, istaknuo je kako su ključni elementi nastave višenamjenske učionice s interaktivnom opremom i angažiranim nastavnicima, školska kultura u kojoj sigurnost igra važnu ulogu te mobilnost. Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknula je važnost Erasmus+ programa za učenje ne samo studenata, nego i učenika, o kojem se na razini Europske unije upravo vode razgovori.

- Prijepori su naravno oko financija, ali i oko toga da se Erasmus+ ne utopi i ne spoji s drugim programom. Po našem mišljenju bi to bilo loše. Vidljivo je da je taj program dobar, jer imamo četiri puta više prijavljenih za program nego što on to može financijski podnijeti. Nećemo odustati od toga da on ostane zaseban i da dosegne financijsku razinu od 50 milijardi eura, naspram dosadašnjih 40 milijardi eura, navela je Glavak.

Kako učenici i studenti mogu učiti ne samo u školi, nego i kroz međunarodne ljetne škole, predstavila je Petra Grgasović iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA). Riječ je o projektima koje financira Europski institut za inovacije i tehnologiju.

- Škole žele pospiješiti interdiciplinarnost. Zato u međunarodnim školama inzistiramo na primjeni teorijskog znjanja, timskom radu, mekim vještinama, komunikacijskim vještinama, rješavanju problema iz stvarnog svijeta. Već prije smo shvatili da niska razina inovativnosti u Hrvatskoj ima veze s načinom na koji obrazujemo mlade. Smatramo da nedostaje povezanosti između obrazovanja, poslovnog sektora, nevladinih udruga i sinergiji imeđu srednjoškog i višeg obrazovanja. Naši studenti su jako zadovoljni, dobar dio njih se zaposli kod mentora ili organizatora, ispričala je Grgasović, pozvavši škole da se uključe u takve programe.

Studij kao u SAD-u i vještine za tržište rada

Profesorica Kristina Šorić te studenti Naomi Strejček i Roko Dražin s RIT Croatia, američkog koledža koji kampuse ima i u Hrvatskoj razgovarali su o tome kako američki pristup visokom obrazovanju, jedan od najprestižnijih u svijetu, možemo primijeniti u hrvatskom kontekstu. Europsko obrazovanje je još uvijek poprilično orijentirano prema institucijama i tradicionalno, dok je američko fleksibilnije i orijentirano prema studentima, ali i praksi, istaknula je profesorica Kristina Šorić. Takav pristup ima i sa svojim studentima.

- Držim matematičke kolegije na prvoj godini, trećoj i četvrtoj godini. Studenti prve godine misle da pričam previše o primjeni. No, treba balansirati. studente treba pripremiti da se ide uči kroz primjere. Stariji studenti već odrade praksu pa ih potičem da pričaju o svojim iskustvima. Koristimo i činjenicu da smo dio veće zajednice, imamo goste predavače iz Rochestera, s drugih RIT kampusa iz Dubaija, Kosova, Kine.

O tome kako učenike još u školi naučiti vještinama koje im trebaju za tržište rada govorili su Tina Jelić-Balta, nastavnica Regionalnog centra kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar, Igor Duić, direktor Korporativnih komunikacija u Telemachu i Renata Ćurković, stručnjakinja za profesionalni i osobni razvoj. Predstavili su projekt Job Lab koji osnažuje učenike u usvajanju karijernih vještina, a u Medicinskoj školi Bjelovar je postao i dio kurikuluma.

- Poanta ovog projekta je naučiti učenike vještine koje AI ne može. Istraživanje koje smo proveli kaže da se svaki treći srednjoškolac ne osjeća spremnim za poslovno okruženje. Htjeli su naučiti prilagodljivost, brzo učenje, smirenost i suradnju s različitim tipovima ljudi. Tražili smo način kako da im pomognemo u tome da nemaju tremu i da se osjećaju spremnim napraviti taj veliki korak, objasnio je Duić razloge za pokretanje projekta.

Održan niz zanimljivih predavanja

U svom je predavanju profesor Krešimir Kušić s Fakulteta prometnih znanosti povezao važne teme - svoj put biciklom od Zagreba do Dublina dug 2.728 kilometara, projekt kojim se bavi na Trinity Collegeu u Dublinu te znanjima koja se stječu na Fakultetu prometnih znanosti.

Zašto emocije igraju jako veliku ulogu u donošenju odluka, u zanimljivom predavanju objasnio je profesor Jakša Krišto s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o temi kojom se bave i njihovi studenti na kolegiju Introduction to Affective Computing kojeg izvode rijetka sveučilišta u Europi, ali i američki MIT.

O tome mogu li nam audioknjige pomoći da kod učenika probudimo ljubav prema književnosti i čitanju govorila je Ljubica Letinić, novinarka i urednica, suosnivačica platforme book&zvook, prve hrvatske mobilne aplikacije za audioknjige. U svom izlaganju osvrnula se na to koliko su glas i zvuk presudni u razvoju vještine čitanja, a objasnila je i zašto slušanje lektire nije 'varanje'.

- Čitanje je napor, dobar i plemenit, ali napor. Slušanje traži predaju i otvaranje. Danas kad govorimo o pismenosti, izostavljamo nešto važno. Pismenost počinje puno ranije, kroz sposobnost da čujemo, i to možemo nazvati prvom pismenošću. Upozoravaju nas i da je djeci važno čitati naglas kako bi postali bolji čitači i bolje učili. Slušanje je misaoni rad i duboko, a ne površno iskustvo, što potvrđuje i neuroznanost, istaknula je Letinić.

Kako poučavati o umjetnoj inteligenciji, a kako o kreativnosti?

O tome kako učenike u školama naučiti da umjetnu inteligenciju koriste kreativno, ali i odgovorno, govorile su Saida Deljac, V. gimnazija Zagreb i Sanja Vakanjac Ivezić, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET. Predstavile su program 'Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene' kojeg nastavnici mogu integrirati u svoje predmete.

- Uključili smo se jer svojim učenicima želimo pružiti nova znanja koja će koristiti u edukaciji, a kasnije i na poslovima. Svoju smo školu htjeli pozicionirati kao školu koja vodi brigu o novim tehnološkim saznanjima. Nastavu smo proveli u 2 grupe s ukupno 28 učenika. Bavili smo se alatima, razmatrali etička načela. Imali smo projektne zadatke, vježbe s različitim alatima, posjete stručnjaka iz tvrtki, ispričala je Deljac više o tome kako je provedba programa izgledala u njenoj školi.

Cijenjeni učitelj i astronom Korado Korlević otvorio je važno pitanje: može li obrazovanje osloboditi kreativnost, a ne ograničiti ju. U Zvjezdarnici Višnjan poučavaju na različite načine, od kazališnih predstava, klubova istraživača i međunarodnih projekata, objasnio je.

- Kad netko postaje znanstvenik? Odmah. Ideja da ćeš postati znanstvenik nakon što završiš fakultet je kao da kažeš da je netko sportaš tek kad završi Kineziološki. Znanstvenik si kad počinješ dodirivati stvari oko sebe, kad ih želiš razumjeti. O znanosti i tehnologiji možemo početi učiti već sa tri godine. Bilo bi idealno kad bi u svakom gradu djeca mogla istraživati prirodu, objasnio je Korlević kako kod djece probuditi ljubav prema znanosti i potaknuti njihovu kreativnost.

Dodijeljene nagrade Zlatna kreda

Konferencija je zatvorena prvom dodjelom nagrada Zlatna kreda. Riječ je o nagradi koju je dodijelio portal srednja.hr najboljim nastavnicima, profesorima, studentima i učenicima. Kandidate za ovu nagradu su mogli predlagati svi - kolege, učenici, studenti, pa čak i članovi obitelji.

Natječaj je otvoren u lipnju ove godine, a pristiglo je ukupno 169 prijava, a na finale je pozvano 30 finalista. Titulu Nastavnika godine ponio je Mislav Kuleš, nastavnik Osnovne škole dr. Ante Starčević. Za Zlatnu kredu su ga nominirali roditelji učenika kojima je razrednik. Preuzeo je razred koji je cijela škola smatrala problematičnim, ali umjesto da od njih odustane, svakom je učeniku dao priliku i vjerovao u njihov potencijal. Roditelji ga opisuju kao učitelja i odgojitelja u punom smislu riječi - osobu koja prenosi ne samo znanje, nego i vrijednosti koje ostaju cijeli život.

Nagradu Učenice godine odnijela je Ana Šantek, svestrana i iznimno angažirana mlada osoba. Autorica je jednog od najutjecajnijih učeničkih projekata u Hrvatskoj - podcasta 'Koji faks upisati?'. Kroz 15 epizoda koji su prikupili više od 100 tisuća pregleda na YouTubeu te milijun pregleda na drugim društvenim mrežama, Ana je pomogla tisućama maturanata u donošenju odluke o fakultetu. Cijeli projekt je osmislila i provela samostalno, završila je školu s izvrsnim uspjehom, upisala studij logopedije, sve dok je paralelno pohađala i glazbenu školu te volontirala u Centru za djecu, mlade i obitelj.

Stjepan Jelica dobio je titulu Profesora godine. Jelica je profesor i fizioterapeut koji svojom empatijom, znanjem i predanošću svakodnevno mijenja živote svojih studenata, ali i djece s teškoćama u razvoju s kojima radi. Uz akademski rad, aktivan je u brojnim volonterskim udrugama te je Bobath terapeut posvećen inkluziji djece. Njegov rad nadilazi učionicu, pa je tako jednom čak i trčao maraton u Osijeku gurajući kolica svoje pacijentice, kako bi i ona simbolično istrčala svoju utrku. Autor je knjige o rehabilitaciji djece, a studenti koji su ga prijavili za nagradu ga opisuju ne samo kao profesora, već kao mentora i uzora.

Studentica godine je Manuela Antolković, studentica Agronomskog fakulteta koja je prijediplomski studij završila s magna cum laude priznanjem, ali to nije njeno najveće postignuće. Tijekom studija postala je majka, ali odmah se vratila na fakultet, nastavila redovno studirati i ostala među 10% najuspješnijih studenata. Bila je demonstratorica, student tutor i dobitnica fakultetske nagrade. Uz sve to, bila je i zaposlena. Svojim primjerom može ohrabriti studente, a pogotovo majke studentice da vjeruju u sebe i hrabro koračaju prema ciljevima, bez obzira na prepreke, smatra njen muž, koji ju je prijavio na nagradu.

Bogat program trajao je cijeli dan, uz nezaobilazne pauze za kavu, sok i ručak. Iskustvo posjetitelja obogatili su i poklon paketi partnera. Tako su se u vrećicama našli pokloni koje su osigurali Alfa, Podravka i drugih.

Konferencija Obrazovanje bez granica održana je uz podršku partnera: RIT Croatia, Telemach, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (FOI), Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku (FERIT), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, book&zvook, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjevernozapadne Hrvatske (REGEA), KONČAR, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska zajednica županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Alfa, Privredna banka Zagreb, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET i Podravka.