Otvoreno: Kako preživjeti gospodarsku krizu?

Premijer je predstavio novi set mjera za spas gospodarstva pogođenog pandemijom koronavirusa. Za najpopularniju mjeru državnog „minimalca” prijavilo se 400 tisuća radnika, a njima će se travanjska plaća podići na neto iznos od 4 tisuće kuna, a država će platiti sve doprinose na plaće.

Tvrtkama koje dokažu da im se prepolovio promet, otpist će im se sva porezna davanja za travanj, svibanj i lipanj.

Hoće li time biti spašena radna mjesta, hoće li do srpnja stati epidemija, slijede li rezovi u javnom sektoru? Koje grane gospodarstva mogu poslovati i preživjeti krizu, a koje se gase? Kakve su nove Vladine mjere za spas radnih mjesta?

U emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, Hrvoje Bujas,  Inicijativa Glas poduzetnika i Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.

Ministar Aladrović je rekao kako mjeru isplate 3. 250 kuna ne bi nazvao minimalcem, već je taj iznos za o čuvanje radnih mjesta po zaposleniku.

- Zamisao je bila da poslodavci ne otpuštaju radnike, a mi im za to dajemo određenu sumu novaca, kako bi lakše prebrodili krizu, kako bi lakše isplatili plaće, te kako bi njihovo poslovanje bilo omogućeno, rekao je ministar i dodao kako današnjom mjerom se onih 3.250 kuna podiže na 4 tisuće kuna i retroaktivno za ožujak, te se snose troškovi doprinosa i za travanj i svibanj.

Aladrović je naglasio da kako bi se očuvale javne financije da se država mora zadužiti na tržištu kapitala, ali kako se moraju povući sve mjere kako bi to zaduživanje bilo što bezbolnije.

Ribić je rekao kako je jasno da je gospodarstvo u velikom problemu te kako nema dvojbe da je državna intervencija nužna, zato što ona spašava osim gospodarstva i cijelo društvo. No, kako je rekao, treba se vidjeti jesu li te intervencije dobro pogođene.

- Ja ne znam kako će banke biti motivirane da isplaćuju zajmove poduzetnicima. Švedska daje zajmove, ali država ulazi kao jamac za rizik prema bankama. To je velika pomoć gospodarstvu. U financijskom sektoru je ogromna količina novca koja nikako da iziđe u gospodarstvo, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. To je fenomen, govori Ribić.

- Mi smo sindikat, ne možemo biti ne solidarni, ali je pitanje prema kome. Prema kapitalistima?, rekao je i dodao kako se pita čega bi se radnici trebali odreći i prema kome. Spominje Bentlyje i Audije, dodajući kako se malo šali jer je prvi dio. 

- S radnicima trebamo biti solidarni, ali nema razloga da ni prema jednom poduzetniku budemo solidarni. Oni će se zaštiti..., rekao je Ribić, među ostalim moglo se čuti u Otvorenom.