Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Preminuo povjesničar Ivo Banac

Preminuo povjesničar Ivo Banac

Umro je u 74. godini

Nakon teške bolesti danas je u 74. godini preminuo Ivo Banac, povjesničar, političar i pisac. 

Rodio se u Dubrovniku 1947. godine. Otac mu je otišao u SAD iste godine kada se on rodio, a 1959. i on s majkom emigrira u SAD, kako bi se obitelj opet ujedinila. U New Yorku pohađa gimnaziju Loyola, a potom studira i diplomira (1969.) na Sveučilištu Fordham. Magistrirao je 1971. i doktorirao 1975. na poslijediplomskom studiju iz povijesti na Sveučilištu Stanford, Kalifornija. 

Od 1977. do 2009. godine predavao je povijest Istočne i Jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, New Haven, Connecticut, gdje je umirovljen kao profesor emeritus na katedri vezanoj uz posebnu zakladu koja nosi ime Bradford Durfee. Od 1994. do 1999. također je djelovao kao redoviti profesor povijesti na katedri vezanoj uz posebnu zakladu na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (University Professor), gdje je upravljao i Institutom za Jugoistočnu Europu. Od 2008. godine redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1990. godine dopisni član HAZU.

Bio je ministar za zaštitu okoliša i prostornoga uređenja u Vladi Republike Hrvatske (2003.), predsjednik Liberalne stranke (2003.–2004.) te zastupnik u Hrvatskom saboru (2004. –2007.).

Autor je i urednik niza knjiga, članaka, recenzija, priloga, mišljenja i intervjua. Među najznačajnijima je monografija Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika (1984., nagrađena nagradom 'Wayne S. Vucinich' za najbolju sjevernoameričku knjigu iz područja ruskih i istočnoeuropskih studija objavljenu 1984. godine) i studija Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu (1988., nagrađena nagradom 'Josip Juraj Strossmayer' za najbolju knjigu iz društvenih znanosti objavljenu u Hrvatskoj 1990. godine).

Vaša reakcija na temu