Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: HGSS PROMETNI STRUČNJAK: U istrazi zrakoplovne nesreće kod Ježdovca treba se fokusirati na dva moguća uzroka

PROMETNI STRUČNJAK: U istrazi zrakoplovne nesreće kod Ježdovca treba se fokusirati na dva moguća uzroka

Avion je već imao problema s ispravnošću

‘Padobranci su najhrabrije osobe’ – to je, priča se u zrakoplovnoj branši, pola u šali, pola u zbilji, razlog zbog kojeg ih je četvero, na zračnoj luci Lučko, ušlo u višenamjenski laki zrakoplov loše reputacije sigurnosti i pouzdanosti. Naime, isti  zrakoplov tipa Cessna 182D  Skyline 3. lipnja 2021. je na području Poreča, u padobranskoj operaciji, imao nesreću pri prinudnom slijetanju, ali tada nije bilo stradalih. No upravo je podudarnost te nesreće s jučerašnjom tragičnom kod Ježdovca, u kojoj je poginula jedna osoba, a tri su ozlijeđene, bitna za shvaćanje uzroka nesreće, a pokazuje i stanje u hrvatskoj lakoj avijaciji, piše za Autoportal promenti stručnjak Željko Marušić.

Bitna razlika u nesrećama 2021. – 2024. je u činjenici da je kod Poreča, na visini od tisuću metara do otkaza motora došlo nakon što su četiri padobranca već iskočila, što omogućava veću izdržljivost u letu bez pogona, ‘jedrenju’ (više vremena u zraku i duži dolet) te lakše manevriranje i zadržavanje željene putanje u spiralnom spuštanju i povratku u zračnu luku, odnosno izboru najpovoljnije lokacije za prinudno slijetanje.

Jučer pri sličnoj visini iznad Ježdovca motor zrakoplova je otkazao dok je u zrakoplovu bilo pet osoba, dakle pri gotovo najvećoj dopuštenoj poletnoj masi (MTOW), što je zrakoplovu smanjilo moguće vrijeme leta te povećalo brzinu i gradijent spuštanja te smanjilo upravljivost i stabilnost. Usto, u slijednim letovima za padobranske operacije, padobranci, koji, zbog padobranske opreme nisu fiksno učvršćeni u unutrašnjosti zrakoplova, predviđeni su u zrakoplovu biti samo od polijetanja do vršne točke leta i iskakanja.

Ne i u spuštanju, kad je let nestabilniji i više se manevrira. pričem zbog pomicanja padobranaca s opremom može doći do pomicanja težišta zrakoplova i dodatnog destabiliziranja. Time je znatno otežano zahtjevno manevriranje zrakoplova, posebice u cirkularnom spuštanju, koje se koristi kad se otkaz motora dogodi blizu polazne zračne luke. Stoga su padobranske operacije lakim zrakoplovima iznimno zahtjevne i trebaju ih raditi stariji, iskusniji piloti.

To otvara prvi problem i mogući uzrok nesreće – neiskustvo i greška pilota. Pilot u dvadesetima, sa sportskom dozvolom (PPL) i tek stotinjak sati naleta nije dobra opcija za padobranske operacije. Iskusan bi pilot vjerojatno bolje ‘izvukao’ cijelu situaciju, od mogućeg otkaza motora do sigurnog prizemljenja.

Cessna 182, visokokrilac s upornicama i fiksnim stajnim trapom uspješan je laki zrakoplov za školovanje pilota, taksiranje, turističke letove, prijevoz padobranaca… Počeo se proizvoditi 1956. (konkretna verzija), a proizvodi se i danas. jednostavne, solidne i sigurnosno redundantne konstrukcije. Vrlo je pouzdan i izdržljiv te lak za upravljanje. Osim motora, na Cessni 182 praktički nema se što pokvariti…

A kad kod Cessne otkaže 6-cilindarski zrakom hlađeni bokserski motor Continental O-470-R, robustan, prirodno izbalansiran (najmanje dinamičke opterećenosti) te iznimno pouzdan i trajan, najpouzdaniji klipni zrakoplovni motor ikada napravljen, gotovo ‘neuništiv’ to, u pravilu, ukazuje na propuste i neispravnosti u održavanju i/ili korištenju zrakoplova (ulijevanje premalo goriva, kontaminiranog goriva ili pogrešnog goriva).

Problem kod konkretne Cessne 182D Skyline što je u operacijama prijevoza padobranaca motor iznimno opterećen. Od polijetanja razmjerno dugo radi pod punim opterećenjem, kako bi maksimalno natovaren zrakoplov podigao do visine za ispuštanje padobranaca, a potom na malom opterećenju, što se ponavlja u ciklusima. Tu dolazimo do biti stvari, koja je važna i potencijalni problem u cijeloj generalnoj avijaciji – održavanje zrakoplova, ali prvenstveno među ‘amaterima’ – vlasnicima sportskih dozvola, aeroklubovima, tvrtkama za padobranske operacije, svim privatnim vlasnicima aviona koji rijetko lete…

Problem je što Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo nedovoljno dobro kontrolira laku avijaciju, odnosno standarde održavanja zrakoplova. Zrakoplov koji je već imao problema s ispravnošću, kao uzroku nesreće,  trebao je biti pod posebnom pozornošću agencije. Nažalost, mnogi operateri, zbog toga protupropisno minimiziraju troškove održavanja i ugrožavaju sigurnost letenja, radi povećanja profita,

Je li to bio uzrok tragičnog prinudnog slijetanja zrakoplova Cessna 182D Skyline kod Ježdovca, pokazat će istraga, piše Marušić za Autoportal.

Vaša reakcija na temu