Rajčice - koje su skuplje od mesa, krumpiri i ostala hrana najveći su krivci za divljanje cijena. Najviše utječu na inflaciju u Hrvatskoj.
Prema procjeni Eurostata inflacija je u srpnju blago ubrzala na 4 i pol posto, pri čemu je hrana snažno ubrzala na 7 posto. Za skupu hranu nisu krive samo cijene prehrambenih sirovina. Hrvatska narodna banka, ali i svi analitičari kažu da inflaciju diže i država jer je podignula plaće u javnom sektoru - 32 posto u godinu dana.
'Podizanje plaća u javnom sektoru i približavanje hrvatskih cijena onima koje su u zapadnom dijelu Europe, a plaće i produktivnost u Europi su veći. To je onaj proces kao da se magnet snažno pritisne uz frižider', kaže ekonomski analitičar Damir Novotny, prenosi RTL.
U Vladi odgovaraju kako je inflacija došla izvana. I visoka je u još šest, sedam zemalja Europske unije. Premijerov savjetnik za ekonomiju Zvonimir Savić objašnjava da je Vlada pomogla građanima tako što je utjecala na cijene energenata kao i na rast kupovne moći stanovništva.
'Ne može se Vlada kriviti da je rast plaća učinio nešto nažao gospodarstvu. Dapače, raste potražnja i potrošnja. I nastavit će se rast plaće, on je rekordno visok', tvrdi Savić.
I dok je Vlada uvjerena u svoje mjere, statistika kaže da je inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća nego u eurozoni, u kojoj je ciljanih 2 posto. Hrvatska će na to još pričekati.
'U 2026. je očekivanje da će prosječna stopa inflacije biti na razini 2,3 posto. I to je cilj koji se želi postići, odnosno želi održati', navodi Savić.
Visoke cijene neće padati. Već je ideja da se rast maksimalno uspori, kao što je to uspjelo drugim zemljama u Europi.