Na kraju 2025. godine obvezni mirovinski fondovi su pod upravljanjem imali imovinu ukupne vrijednosti 26,5 milijardi eura, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 3,2 milijarde eura ili 13,9 %. Mirovinski fondovi kontinuirano dokazuju sposobnost upravljanja imovinom svojih članova te su dugoročno otporni, pouzdani i učinkoviti, o čemu svjedoči i podatak da su od osnivanja ukupno zaradili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti svojim članovima.
Proteklu 2025. godinu obilježila je postupna stabilizacija globalnih tržišta kapitala uz smanjenje volatilnosti u odnosu na prethodna razdoblja. Kretanja na dioničkim tržištima bila su pretežito pozitivna, potaknuta ublažavanjem inflacijskih pritisaka i prilagodbama monetarne politike vodećih središnjih banaka. Obveznička tržišta zabilježila su oporavak, osobito u segmentu državnih vrijednosnih papira, što je pridonijelo uravnoteženju portfelja institucionalnih ulagatelja.
U takvim okolnostima, i nakon iznimno dobrih 2023. i 2024. godine, mirovinski fondovi nastavili su ostvarivati rekordne prinose, pa su u 2025. godini ostvarili godišnje prinose koji spadaju među najbolje od početka njihovog rada. Ovakvi rezultati odraz su kako povoljnijih tržišnih uvjeta i pozitivnih makroekonomskih kretanja, tako i dosljedne provedbe dugoročne investicijske strategije, pažljivog upravljanja imovinom, korištenja dobrih investicijskih prilika te daljnje diversifikacije ulaganja.
U najliberalnijoj kategoriji A, fondovi su 2025. godine ostvarili prosječan prinos od 15,99 %, odnosno prosječno 8,44 % od osnivanja. U kategoriji B godišnji prinos je iznosio 8,83 %, a prosječan prinos od osnivanja sada iznosi 5,54 %. Za kategoriju C prinos je u 2025. godini iznosio 2,08 %, dok je prosječan godišnji prinos od osnivanja 3,25 %.
Na dan 31. prosinca 2025. godine svi obvezni mirovinski fondovi imali su više od 2,4 milijuna članova, što je 66 tisuća članova više nego krajem 2024. godine. U najbrojnijoj B kategoriji krajem 2025. godine bilo je više od 1,8 milijuna članova, odnosno njih 75 %, kategorija A brojala je 522 tisuće, odnosno 22 %, dok je u kategoriji C bilo 82 tisuće članova, odnosno 3 %.
Fondovi su u 2025. nastavili primjenjivati investicijsku politiku koja kombinira očuvanje vrijednosti kapitala i traženje prinosa kroz diversifikaciju po klasama imovine, aktivno upravljanje kreditnim i tržišnim rizicima te selektivno povećanje izloženosti instrumentima s višim očekivanim prinosom kada su tržišni uvjeti povoljni, a strogo se pridržavajući zakonski propisanih limita ulaganja.
Ulaganja svih OMF-ova u obveznice na kraju 2025. godine iznosila su 14,9 milijardi eura, što je činilo 56,2 % ukupne imovine. Zastupljenost ulaganja u dionice na godišnjoj razini bilježi značajan rast, pa su ova ulaganja na kraju prosinca dosegnula 6,5 milijardi eura, odnosno 24,4 % imovine OMF-ova, dok su godinu dana ranije činila 23,1 % imovine. Od ukupnih ulaganja u dionice u 2025., domaće dionice činile su 14,0 %, a strane dionice 10,4 % imovine OMF-ova.
Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura, odnosno 10,7 % imovine. Udio ulaganja u alternativne investicijske fondove, domaće i strane, povećao se s 511 milijuna eura u prosincu 2024. godine na 612 milijuna eura krajem 2025. godine. Novac i depoziti činili su na kraju 2025. godine 6,4 % imovine, odnosno 1,7 milijardi eura, dok su godinu ranije činili 4,1 % imovine, odnosno 955 milijuna eura.
Na godišnjoj razini vidljivo je i povećanje ulaganja OMF-ova u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente: krajem 2024. godine ta su ulaganja iznosila 14,7 milijardi eura, na kraju 2025. godine dosegnula su 15,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,8 %.

U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje skoro pola milijuna građana i 1,7 milijardi eura
Sustav dobrovoljne mirovinske štednje također bilježi rast. Krajem 2025. godine, ukupno osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su nešto više od 495 tisuća članova, što predstavlja porast od približno 6,1 % na godišnjoj razini. Ukupna neto imovina dobrovoljnih fondova krajem 2025. godine iznosila je 1,66 milijardi eura, dok je na godišnjoj razini povećanje neto imovine DMF-ova iznosilo skoro 14,5 %. Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova na godišnjoj razini kretali su se od 1,6 % do 16 %. Kod strukture ulaganja ODMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice – 52,2 % imovine, a zatim dionice – 28,2 %, te investicijski fondovi – 9,7 %.
Mirovinska osiguravajuća društva nude stabilan razvoj sustava isplate mirovina
Krajem 2025. mirovinska osiguravajuća društva (MOD) proširila su ponudu korisnicima mirovina iz drugog stupa, omogućivši uz postojeće mirovine s usklađivanjem i izbor mirovina bez usklađivanja (indeksirane i neindeksirane mirovine). Prema podacima REGOS-a, tijekom protekle godine u MOD-ove je iz obveznih mirovinskih fondova preneseno oko 196,5 milijuna eura, dok se izraženiji rast uplata očekuje nakon 2027. godine, kada u mirovinu počinje odlaziti prva brojnija generacija obveznika drugog stupa – više od 30.000 osoba godišnje. Prema podacima mirovinskih osiguravajućih društava, na dan 31. prosinca 2025. godine, prosječan udio korisnika koji su u oba MOD-a odabrali mirovinu bez usklađivanja iznosio je oko 40 %. Ovi pokazatelji upućuju na stabilan razvoj sustava isplate mirovina iz drugog stupa te potvrđuju važnost daljnjeg jačanja mogućnosti izbora u skladu s potrebama korisnika.