Riječka luka bi za 15 godina mogla stvoriti 3,3 milijarde eura ekonomske vrijednosti

Do 2040. godine Rijeka bi mogla prerasti u istinsko logističko središte regije, privlačeći nove brodarske linije i služeći kao glavni gateway za središnju i jugoistočnu Europu, generirajući pet puta više ekonomske aktivnosti nego danas, odnosno 3,3 milijarde eura i 8.600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.

Pogled na 2040. godinu pretpostavlja ubrzan razvoj i raniji dovršetak ključnog infrastrukturnog projekta; dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb-Rijeka već do 2032., što će povećati preusmjeravanje tereta kroz Rijeku zahvaljujući uklonjenim uskim grlima i snažnom investicijskom ciklusu koncesionara. To je optimistični scenarij iz stručne studije 'Ekonomski učinci riječke luke' koja je predstavljena na konferenciji Hrvatske gospodarske komore Brod, vlak, pogodak u Zagrebu i koja potencira važnost ulaganja u prometnu infrastrukturu kao ključ za ostvarivanje snažnije uloge Hrvatske u europskim logističkim tokovima.

'Kao najveća teretna morska luka u Hrvatskoj, Rijeka predstavlja ključno čvorište za međunarodnu trgovinu i povezanost s globalnim tržištima. Kategorizirana kao luka od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, doprinos nacionalnom gospodarstvu ogleda se u trgovinskoj razmjeni, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta. Kao dio TEN-T pomorske mreže i koridora, riječka luka je značajna za zemlje bez izlaza na more čime je Hrvatska u prilici osnažiti svoj geostrateški položaj, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Na konferenciji je istaknuto da se utjecaj riječke luke proteže i izvan pomorskog sektora jer njezin razvoj generira pozitivne učinke duž cijelog dobavnog lanca, potičući rast sektora poput transporta, logistike, trgovine i drugih povezanih industrija.

'Rijeka doživljava transformaciju kojoj su obol dali upravo prometni, infrastrukturni projekti. Zahvaljujući iznimnom geoprometnom položaju čitav niz projekata proveden je u samoj luci, ali i na željezničkoj infrastrukturi. Ono što je dalo dodatan poticaj i snažan zamah njenom daljnjem razvoju je i povijesni, koncesijski ugovor zahvaljujući kojem će kroz par mjeseci u funkciji biti novi kontejnerski terminal. Imamo garantirani promet i izgrađenu spojnu cestu od novog terminala do autoceste, a ono što još treba ojačati je željeznička mrežu prema europskim pravcima. Budući se i tu se događaju veliki pomaci vjerujem da Rijeka kao naša najveća i najvažnija luka ima sve predispozicije za izniman nastavak rasta', izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Autori studije s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Pomorskog fakulteta u Rijeci kvantificiraju ekonomske učinke koje lučke aktivnosti ostvaruju na gospodarstvo Republike Hrvatske ali i Primorsko-goransku županiju. Autori su razvili 3 razvojna scenarija temeljena na analizi prošlih tendencija i sadašnjeg stanja, te procjene prometnog i infrastrukturnog razvoja.

'Osnovni scenarij predviđa umjeren ali stalan rast lučkog prometa i realizaciju već planiranih infrastrukturnih ulaganja, generiranje oko 2.500 novih radnih mjesta i ukupnu vrijednost proizvodnje povezane s radom luke na približno 2,44 milijarde eura u 2040. S druge strane, pesimistični scenarij prikazuje ishod u kojem se ostvaruju negativni rizici poput kašnjenja ili nedovoljnog ulaganja u infrastrukturu', navodi jedan od autora, Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Dujak navodi da pesimistični scenarij jasno ilustrira cijenu odgode ulaganja čime se propuštaju značajne ekonomske prilike, a konkurentnost luke i zemlje na međunarodnom tržištu trpe zbog nedostatne modernizacije.

U raspravi je naglašeno da usprkos svim izazovima i globalnim geopolitičkim i gospodarskim neizvjesnostima, riječka luka već sada ima ulogu snažnog pokretača ekonomskog rasta na nacionalnoj i regionalnoj razini.

'HŽ infrastruktura je do sada modernizirala željezničku infrastrukturu na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište. Uloženo je gotovo 60 milijuna eura i povećani su kapaciteti teretnih kolodvora čime je ubrzan teretni prijevoz iz luke na željeznicu i obrnuto. Time se znatno podiže razina konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postojeće i izgradnju nove infrastrukture na koridoru RH2, potaknuti će se razvoj željezničkih usluga', izjavio je predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić.

'U tijeku je snažan investicijski ciklus, a za par mjeseci počinje raditi novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal. Ukupna investicija u izgradnju i opremanje terminala te prometnu infrastrukturu iznosi oko 600 milijuna eura, a zajednički su je realizirali Lučka uprava Rijeka, HŽ Infrastruktura, Hrvatske ceste i koncesionar Rijeka Gateway d.o.o. U završnoj fazi je i investicija koncesionara Rijeka Gateway od oko 200 milijuna eura, a iduća investicija od 180 milijuna predviđa izgradnju i opremanje 280 m nove obale na terminalu. Ovo je projekt koji donosi lidersku poziciju u sjevernom Jadranu i određuje daljnji razvoj riječkog i hrvatskog lučkog i prometnog sustava', Izjavio je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.

Sudionici su istakli da će se uz pravovremenu i učinkovitu realizaciju planiranih infrastrukturnih ulaganja, doprinos riječke luke značajno povećati u godinama koje dolaze. Razvojni trend snažno sugerira da su ulaganja u riječku luku isplativa, ne samo u smislu povrata, već i kroz šire multiplikativne učinke na gospodarstvo. Suprotno tome, kašnjenja ili neostvarenje ključnih projekata ograničila bi potencijal rasta, svodeći ukupne učinke luke na razinu bližu pesimističnom scenariju s bitno manjim doprinosom nacionalnom razvoju i konkurentnosti.