'Ustavno sudovanje je kraljica prava', poručila je u Špici s Macanom dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Smatra da ono zahtijeva puno osobnosti, samoograničenja i izlaska iz vlastite subjektivne ideološke pozicije.
'Moramo osigurati da za suce Ustavnog suda izaberemo one osobe koje svojim znanjem, iskustvom i godinama života odgovaraju toj poziciji', istaknula je. Hrvatska ima Ustav demokratskih načela od 1990., ali unatoč tome što smo odavno prošli pravnu tranziciju, društvena transformacija još uvijek traje.
'Mi smo još uvijek u fazi kada smatramo da je bolje da je sudac naš, nego da je objektivan i pravedan', naglasila je.
Povezivanje izbora sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda stav je koji je iznio HDZ, a kasnije su ga podržali i njegovi koalicijski partneri, ali dr. sc. Mato Palić, profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku, pojašnjava da se radi o dva odvojena tijela.
'Važno je istaknuti da oni nisu ni u istoj poziciji. Kad predsjedniku Vrhovnog suda istekne mandat prije nego što je prošlo četverogodišnje razdoblje onda Državno sudbeno vijeće odredi tko će ga zamjenjivati i on može dalje funkcionirati. A ako se do sredine travnja ne bi izabrala tri suca Ustavnoga suda to bi se prilično odrazilo na njegov rad jer bi se usporilo ionako sporo donošenje odluka o ustavnim tužbama', raščlanio je.
Osim brige da se poštuju Ustavom propisana ljudska prava građana, jedan od najvažnijih ciljeva ustavnog sudovanja je iz pravnog poretka eliminirati one pravne akte koji su suprotni Ustavu.
'A ako eliminirate iz pravnog poretka zakon kojega donosi od naroda izabrani parlament, onda Ustavni sud djeluje kao negativni zakonodavac. On ne piše, ali briše zakone i jasno je da mu treba neka vrsta demokratske legitimacije', pojasnila je Barić. Smatra da je Ustavni sud u Hrvatskoj realan, kvalitetan i centralnoeuropski, a kada se govori o politizaciji vladajućih u izboru sudaca, nije sklona oporbenom načinu iznošenja pritužbi.
'Narativ karakterističan za krajnju desnicu da čim se meni nešto ne sviđa to tijelo ništa ne valja, korumpirano je, protiv države je, nažalost je prihvatila i ljevica i dapače sad je i njegov nositelj', primijetila je.
Neizbježno je prokomentirala i prosječnom građaninu teško razumljive zavrzlame oko zabrana ustaškog pozdrava i njegovog istovremenog korištenja na koncertima Marka Perkovića Thompsona.
'Ustavni sud je vrlo jasno rekao da je svako obilježje NDH protuustavno zato što tako u Ustavu piše, isključivo se opredijelio za dopuštanje u komemorativne svrhe kao u slučaju HOS-a', istaknula je Barić. 'Dotični pjevač ima jako dobre odvjetnike koji jako dobro znaju kako ga zadržati u sferi žrtve, a da nikada ne poduzmu ono pravno sredstvo koje bi dovelo do Ustavnog suda pa da Ustavni sud stvarno presudi i u njegovom konkretnom slučaju', zaključila je.