ŠEF USTAVNOG SUDA Bilo je opravdanije zabraniti rad petkom nego nedjeljom

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović održao je press konferenciju o prošlotjednoj odluci tog suda vezanoj za rad Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ustavni sud je prošlog tjedna odlučio da su sve odluke Stožera bile u skladu s Ustavom, uz jednu iznimku - onu o privremenoj zabrani rada nedjeljom.

- Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17. Ustava isključivo je u nadležnosti sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17., primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima - rekao je Šeparović.

Dodao je i da je Stožer stručno tijelo koje djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade. 

- Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave. Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja, i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode Hrvatski sabor postupao u skladu sa svojim ovlastima. Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti - rekao je Šeparović, prenosi Index.

U odnosu na mjeru samoizolacije, za razliku od izolacije, naglasio je, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. 

- Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje, odnosno je li razmjerna. Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj koji se želi postići. To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti kontakti s ostalim zdravim osobama, drugim riječima samoizolacijom osobama za koje postoji razumna sumnja da su bile izložene zarazi želi se spriječiti mogućnost zaraze. Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena. Ustavni sud je odlučio da su mjere podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimnim okolnostima mogu se narediti i usmeno - rekao je Šeparović.

Istaknuo je da je Ustavni sud mjere koje je donio Stožer ispitao iz aspekta dostojanstva.

- Pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, neraskidivo povezana. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana. U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski - kazao je i dodao kako u ovom slučaju Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti, nego je to odlučivao na vlastitu inicijativu. 

- Vlada je u svom očitovanju navela da je uzela brojne čimbenike, među njima i podatke APIS-a, iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se kao takva smatrala kao optimalan izbor, navela je Vlada u očitovanju. Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom se ne čini opravdanom. Bilo je opravdanije da taj dan bude petak, a ne nedjelja. Temeljem toga Ustavni sud je utvrdio da u donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti - rekao je Šeparović.

Nakon izlaganja Šeparovića došlo je vrijeme i za novinarska pitanja. Prvo se odnosi na zabranu rada nedjeljom, odnosno na mogućnost tužbi zbog neustavnosti te odluke.

- Mjere kojima se ograničavaju prava i slobode moraju biti nužne, moraju biti donesene temeljem zakona i razmjerne u užem smislu, dakle da nema neke druge manje opterećujuće mjere koja se mogla u ovom slučaju primijeniti. Mi smo obrazložili zašto smatramo da ta mjera nije bila nužna. Ako se u vrijeme strogih mjera radilo nedjeljom, a u vrijeme ublažavanja tih mjera se zabranio rad nedjeljom, a virus se širi kapljično i više u zatvorenim prostorima, onda po našem mišljenju Vlada i Stožer nisu opravdali nužnost zabrane rada nedjeljom u tom periodu. Što se tiče tužbi, ova odluka ne daje nikome osnovu za tužbu. Hoće li netko tužiti ili ne pred građanskim sudovima, to ja ne mogu predviđati. Za maske je odlučeno da su te odluke Stožera u skladu i s Ustavom i sa zakonom, a za ostale prijedloge nisu izneseni razlozi da bi Ustavni sud uopće meritorno odlučivao o tome - rekao je Šeparović.

Zašto Ustavni sud nije ranije raspravljao o ustavnosti odluka Stožera, je li to bilo zbog izbora?

- Ustavni sud je od samog početka pratio sve situacije vezane uz pandemiju, gledali smo to i o tome smo izdali priopćenje u kojem smo rekli da nećemo nalagati Saboru da proglašava izvanredno stanje. Prvi zahtjevi za ocjenu ustavnosti su došli oko 1. travnja, a posljednji u kolovozu. Ustaljena je praksa da Ustavni sud odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme. Zamislite da smo ove odluke donijeli tjedan prije izbora, što bi se onda događalo i bi li se onda govorilo da smo sluge vlasti? Ustavni sud nije otišao na godišnji odmor, nego na ljetnu stanku. Ocijenili smo da nema razloga da se sastajemo tijekom ljeta, a ja sam osobno zadužio jednu savjetnicu da proučava odluke tijela Europske unije i sve skupa je to završilo 1. rujna. Sjednica je bila 14. rujna, a prethodno je stručni tematski sastanak bio održan 10. rujna, svi suci su imali dosta vremena pripremiti se za raspravu. Mislim da smo bili efikasni. Ovo nisu pravno složena pitanja, ali su složena u smislu podjela u hrvatskom društvu i javnosti. Mislim da je rok od pet mjeseci primjeren, uvažavajući sve kritike da je to možda moglo biti i brže, da je taj rok bio optimalan - rekao je Šeparović potvrdivši još jednom da odluke nisu htjeli donositi uoči izbora.

Pokušao je objasniti zašto mediji nisu bili pozvani na sjednicu Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o (ne)ustavnosti odluka Stožera. Iako je u zakonu predviđena mogućnost da mediji budu prisutni na sjednicama, Šeparović je rekao da je ovaj saziv Ustavnog suda odlučio da će se s takvom praksom prekinuti jer, kako je rekao, sjednice Ustavnog suda na kojoj su bili prisutni mediji su bile 'predstave za javnost'. Ustvrdio je da je dovoljno to što Ustavni sud objavljuje priopćenja, najave sjednica i odluke Ustavnog suda na svojoj web stranici, te činjenica da je predsjednik suda uvijek dostupan novinarima.

U jednom je trenutku Šeparović rekao: 'Mislim da smo i previše otvoreni medijima', da bi nakon toga novinarima poručio: 'Nećemo vas ni dalje zvati na sjednice Ustavnog suda', prenosi Index.