SLOBODA U SUSJEDSTVU: Zloporabe braće Mamić po zakonu BiH nisu kazneno djelo!

Na molbu Zorana Mamića sudac izvršenja zagrebačkoga Županijskog suda nema obvezu očitovati se i ništa ga ne priječi da, ako tako procijeni, krene u postupak izvršenja zatvorske kazne u Hrvatskoj.

Ako tako odluči, nakon što se ispune sve formalnosti Zoran Mamić, koji se javio iz susjedne BiH čiji je državljanin i traži da tamo izdržava kaznu, mogao bi vrlo brzo postati 'lice s tjeralice' hrvatskog MUP-a. No, njegovi podaci mogli bi osvanuti i na europskom uhidbenom nalogu.

Unatoč najavama da će kaznu odslužiti u Hrvatskoj, odlaskom u BiH Zoran Mamić odlučio se na druge pravne korake, a tek će vrijeme pokazati koliko je dobio ili izgubio objavom da se ne namjerava vratiti u Hrvatsku. Uskoro bi Zoran Mamić mogao imati ograničeno kretanje jer bi izlaskom iz BiH mogao biti uhićen i izručen Hrvatskoj. Zasad on za hrvatsko pravosuđe, potvrdili su i osječki i zagrebački sud, još nije bjegunac, ali mi smo istražili što sada slijedi nakon njegove molbe da kaznu služi u BiH. Prije svega, postoje dva pravna tumačenja oko tretiranja njegove molbe, piše Jutarnji list.

I dok sa zagrebačkoga Županijskog suda kažu kako Mamićevu molbu uopće ne moraju uzeti u obzir, prema drugom tumačenju sud ju je dužan proslijediti Ministarstvu pravosuđa kako bi se u BiH pokrenuo postupak izvršenja presude prema sporazumu i zakonima te države. Sudac izvršenja molbu mora Ministarstvu pravosuđa proslijediti samo ako smatra da je ona osnovana, ali to i ne mora učiniti. Nakon što ustanovi da se Zoran Mamić nije odazvao na poziv da dođe na sud 26. travnja kako bi mu se uručio poziv za izvršenje kazne, tu će obavijest proslijediti na oglasnu ploču. To se smatra urednom dostavom i ako se i nakon tog roka ne javi u zatvor, može narediti za njim raspisivanje tjeralice i europskog uhidbenog naloga. Županijski sud u Zagrebu nema čak ni propisani rok u kojem mora odlučiti o njegovoj molbi, ali to će, kako je naglasio sudac Krešimir Devčić, biti u razumnom roku.

U slučaju da sudac izvršenja usvoji njegovu molbu, on će je proslijediti Ministarstvu pravosuđa RH koje će se obratiti nadležnom sudu u Bosni i Hercegovini. BiH nema institut suda izvršenja, nego će presuda biti upućena nadležnom sudu, ovisno gdje Zoran Mamić ima prebivalište. Sud će nakon toga odlučiti je li kazneno djelo za koje je osuđen kažnjivo i u BiH, ne ulazeći u sam meritum presude. Ali, tamošnji sud može mu kaznu smanjiti, a takvih je već slučajeva bilo u praksi među dvjema državama.

Prema tome, ne stoji tvrdnja Jure Martinovića, državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa, da se sudovi drugih država ne miješaju u presude izrečene u matičnoj državi. Podsjećamo, sudovi u BiH su čak na temelju mišljenja tamošnjeg tužiteljstva zaključili da zloporaba u gospodarskom poslovanju u sustavu zločinačkog udruženja, što je, bez stavke zločinačkog udruženja, jedna od osuđujućih točki presude Zoranu Mamiću, nije u BiH kazneno djelo. Tako su odlučili kad je Hrvatska tražila izručenje Zdravka Mamića u jednom od postupaka. Budući da već postoji jedna takva odluka, Zoran Mamić lako može osporavati dio presude pred sudom u BiH. A i Zdravko Mamić je pravomoćno osuđen na šest i pol godina upravo za to kazneno djelo koje, prema prijašnjem stavu sudova u BiH, tamo nije kazneno djelo.

S osječkoga Županijskog suda ponavljaju da se cijelo vrijeme postupka Zoran Mamić odazivao na svaku raspravu, nije se krio, a prije proglašenja presude nije pokazao da postoji ijedan razlog zbog kojega bi mu se trebalo odrediti istražni zatvor u slučaju kazne manje od pet godina. Do njegova okončanja pravomoćnom presudom Zoran Mamić nije pobjegao iz RH. Nakon donošenja pravomoćne presude mjera opreza nikome se ne može izreći.

Na tvrdnje državnog tajnika da je i Vrhovni sud u drugostupanjskoj presudi mogao izreći mjere opreza reagirao je danas i Vrhovni sud. Podsjećaju da mjere opreza nakon podizanja optužnice do izvršnosti presude određuje samo prvostupanjski sud te da Vrhovni sud ni 'teoretski ni procesno pravno' ni u jednom trenutku nije mogao odrediti mjere opreza.

S obzirom na to da Zoran Mamić ima još jedno suđenje po drugoj USKOK-ovoj optužnici, sad će se najvjerojatnije zatražiti da mu se, kao i bratu, sudi u odsutnosti te da se protiv njega i u tom postupku raspiše tjeralica. No, prvo se treba odlučiti o zahtjevu da se predmet s osječkog delegira drugom sudu.

Nakon što je Zoran Mamić obavijestio sud da nije u Hrvatskoj i da želi kaznu služiti u BiH, sud bi morao taj njegov zahtjev uputiti Ministarstvu pravosuđa da pokrene proceduru izvršenja kazne prema važećim sporazumima. Smatra to sarajevski odvjetnik Nikica Gržić koji ima dugogodišnje iskustvo zastupanja hrvatskih državljana s dvojnim državljanstvom u BiH.

- Nakon što Ministarstvo pravde BiH primi taj zahtjev, prosljeđuje ga nadležnom sudu koji preispituje je li kazneno djelo za koje je Zoran Mamić osuđen kažnjivo u BiH. Oni presudu mogu potvrditi, mogu donijeti odbijajuću presudu, ali mu mogu i kaznu smanjiti ako je zakonom u BiH propisana manja kazna. Jedino ne mogu povećati kaznu. U praksi je bilo takvih primjera - navodi odvjetnik Gržić.