ŠPICA S MACANOM Puhovski i Kovač u debati o polarizaciiji

Politički centar ulazi u krizu, njegova baza se fragmentirala, birači potporu radije daju radikalno lijevim ili radikalno desnim strankama. Je li to razlog Plenkovićevog skretanja u desno? Kakva je situacija u drugim europskim zemljama, a kakva u SAD-u? Je li moguće zadržati dijalog među polariziranim stranama ili nam budućnost donosi samo dublje podjele? O svemu tome u Špici s Macanom koja je snimljena prije incidenta u kojem su napadnuti Srbi u Splitu, pričali su povjesničar, diplomat i političar Miro Kovač te filozof i politički analitičar Žarko Puhovski.

'Kao i mnogi termini u politici, polarizacija dolazi iz fizike i znači uređeni raspad jedne cjeline, raspad koji je vezan uz dva pola. Imamo dvije pretpostavke - da postoji cjelina i drugo, da se unutar jednog polariziranog entiteta pojavljuje jedna vrsta kohezije nasuprot onoj drugoj i od te političke dinamike zajednica živi', objasnio je u Špici s Macanom filozof Žarko Puhovski što označava pojam.

Povjesničar, diplomat i političar Miro Kovač smatra da je polarizacija inherentna svakom demokratskom društvu. 'Mi živimo u permanentnom građanskom ratu kad govorimo o političkim zajednicama. Stranke se bore za vlast, da bi se mogle izboriti za vlast potrebna je polarizacija, potrebni su argumenti protiv druge strane koji se svode na desno - lijevo. Ako smo iskreni prema sebi kad gledamo procese u Hrvatskoj, ali i drugdje vrlo često to desno - lijevo odvraća pozornost od onoga što je bitno', istaknuo je naglasivši da bi bilo važnije pričati o ekonomskim problemima.

Radikalizacija je postala goruća tema u medijima nastala uslijed polemika oko zagrebačkog koncerta Marka Perkovića Thompsona. Za Kovača je Thompson ušao u mainstream zbog glazbe i ne vidi razloga za moralnu paniku. 'Ja ne vidim u Hrvatskoj neku opasnost od ekstremizma. Hrvati su u velikoj mjeri tolerantni. Mi nemamo u Hrvatskoj mržnju prema Srbima, bez obzira što smo bili žrtve agresije. Imamo srpske gastarbajtere koji ovdje žive i rade. Velika većina Hrvata se ponaša zdravorazumski, znaju koja se granica ne smije prijeći kako bismo mi mogli u ovoj zajednici funkcionirati', rekao je pa dodao da te zabrane neće dovesti do promjene ponašanja već je ključna edukacija.

S iznenađujućom razinom srpsko-hrvatske tolerancije nakon rata složio se i Puhovski. 'Da nam je netko prije dvadeset godina rekao da ćemo imati desetke tisuća turista iz Srbije, nitko ne bi vjerovao. Taj tip sukoba nije toliko duboko ušao kod nas. Iako je strašna propaganda u Srbiji protiv Hrvatske, ta polarizacija nije uspjela', kazao je te oštro osudio pojavu nacionalističkih simbola genocidne tvorevine. 'Na nedavnom okruglom stolu o Jasenovcu, priznali su da je NDH bila genocidna država, ali im je zadnja crta obrane - ne prema Srbima. Nebitan je broj žrtava, nego činjenica da se masovno ubijalo ljude zbog porijekla', istaknuo je Puhovski.

Kao najjasniji primjer sve veće polarizacije u svijetu ističe se kompleksno geopolitička situacija na Bliskom Istoku i sukob Izraela i Palestine. 'Na tom području već 80 godina žive Židovi i Arapi koji žele istrijebiti jedni druge, a kulminiralo je s ovim genocidom. Ne razumijem argument zašto neke stvari Putin ne smije, a Netanyahu smije', ističe Puhovski i kritizira izostanak hrvatske osude Izraela. Kovač pak tvrdi da nije sklon nazivati izraelsko društvo aparthejdom ističući da Arapi imaju svog zastupnika u Knesetu, židovskom parlamentu. 'Svatko ima svoju interpretaciju povijesti. Židovi kažu jedno, Arapi drugo. Iako nije sve crno-bijelo, jedino pravedno rješenje jest dvodržavno rješenje', zaključio je.

Miro Kovač je povjesničar, diplomat i političar. Visoko obrazovanje stekao je na sveučilištima u Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u. Doktorirao je povijest međunarodnih odnosa na pariškoj Sorboni. Radni vijek započeo je 1995. u Odjelu za informiranje Ureda predsjednika Republike Franje Tuđmana, da bi kasnije bio zadužen za euro-atlantske integracije. Službi vanjskih poslova pridružio se 2001. kao savjetnik u veleposlanstvu u Bruxellesu, kao ministar-savjetnik prešao je 2003. u veleposlanstvo u Parizu. Nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima 2003. imenovan je 2004. pomoćnikom ministra vanjskih i europskih poslova. U zvanje veleposlanika u Ministarstvu postavljen je 2007. Od 2008. do 2013. obnašao je dužnost veleposlanika u Berlinu. Službu vanjskih poslova svojevoljno je napustio 2014. i tada ušao u aktivnu politiku u svojstvu međunarodnog tajnika HDZ-a. Bio je čelnik HDZ-ovog izbornog stožera Kolinde Grabar Kitarović. U Hrvatski sabor izabran je 2015. U prvoj vladi HDZ-a i Mosta obnašao je dužnost ministra vanjskih i europskih poslova, nakon čega je ponovno izabran u Hrvatski sabor, gdje je, između ostalog, bio na čelu Odbora za vanjsku politiku.

Žarko Puhovski je politolog, filozof i politički analitičar. Studirao je fiziku na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu i zatim filozofiju na Sveučilištu u Frankfurtu, a diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1976. do umirovljenja 2012. radio je kao sveučilišni profesor na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je član i prvi ravnatelj instituta Otvoreno društvo Hrvatska, kao i član Hrvatskog helsinškog odbora. Od 2011. godine, javni je zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.

Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list.

U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na devet lokalnih televizija - Mreža TV, Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju https://bit.ly/spicaspotify.