Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Stožer će tražiti da ugostitelji smanje glazbu u kafićima?

Stožer će tražiti da ugostitelji smanje glazbu u kafićima?

Ako se neki kafić registrira kao žarište, mogu ga zatvoriti na neko vrijeme

Glazba u ugostiteljskim objektima uskoro bi mogla biti tiša ne bi li se i tako pokušalo smanjiti širenje koronavirusa. Naime, kako saznaje Jutarnji list iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, uskoro kreću u razgovore s predstavnicima ugostitelja u kojem će se pokušati dogovoriti smanjenje buke u ugostiteljskim objektima, a tome bi trebalo pridonijeti i smanjenje decibela iz zvučnika što bi 'snizilo' ton razgovora posjetitelja, o čemu ovisi kolika će biti snaga širenja virusa.

Hladnije vrijeme sigurno će povećati broj onih koji će u kafićima i restoranima sjediti u zatvorenim prostorima u kojima je obično glasna glazba, a onda i sami gosti pojačavaju svoj govor. S obzirom na to da se virus korone širi uglavnom kapljično, dijelom i aerosolom, svako pojačavanje govora ili pak vika pomažu mu u širenju.

Po hrvatskim zakonima, ugostiteljski objekti u kojima nije kao obveza u minimalnim uvjetima predviđena glazba, njezina buka može biti samo do 65 decibela što bi bila jačina prosječnog razgovora. Međutim, gotovo je sigurno da je glazba u kafićima ponekad i puno glasnija. Sve su to razlozi zbog kojih stožer namjerava doći do suglasja s ugostiteljima jer u konačnici to i njima samima ide u korist s obzirom na to da u slučaju da se neki kafić registrira kao žarište može se zatvoriti na neko vrijeme.

Razmišljanja stožera podupiru i istraživanja znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta po kojima primjerice smanjenje glasnoće za samo šest decibela u prosječnom govoru može imati isti učinak na sprečavanje širenja virusa kao i udvostručenje ventilacije u prostoriji.

Povećanje glasnoće za 35 decibela, što je razlika između šaptanja i vike, odašilje 50 puta više čestica. Naime, šaptanje stvara buku od 35 decibela, običan razgovor od 65, glasan govor 75, a vikanje 100 decibela, što je 30 više od buke koju stvara gradski promet. Inače, buka od 100 decibela najviše je dopuštena u noćnim klubovima po hrvatskim zakonima.

Stručnjaci upozoravaju da bi u korona vremenu, zbog prevelikog širenja kapljica s virusom, trebalo ograničiti i zborsko pjevanje, a preporučuju i tzv. tihe zone u svim zatvorenim prostorima visokog rizika poput čekaonica u bolnicama. 

Vaša reakcija na temu