U godinu dana u RH 10.578 obrta više, Splitsko-dalmatinska županija u samom vrhu

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u prosincu 2025. godine broj obrta iznosi 133.640, što u odnosu na prosinac 2024. godine predstavlja rast od 10.578 obrta odnosno 8,6 %, a u odnosu na prosinac 2020. godine, rast od 42.672 obrta odnosno 46,9 %.

Tijekom posljednjih pet godina najveći broj obrta kontinuirano bilježe Ceh uslužnog zanatstva i Ceh ugostiteljstva i turizma. U prosincu 2025. godine najveći udio u ukupnom broju obrta bilježi Ceh uslužnog zanatstva (57,9 %), a slijede ga Ceh ugostiteljstva i turizma (8,8 %), Ceh prijevoza osoba i stvari (8,5 %), Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa (8 %), Ceh proizvodnog zanatstva (7,3 %), Ceh trgovine (6,6 %) te Ceh Ribarstva, marikulture i poljodjelstva (2,9 %).

Broj obrta u posljednjih godinu dana kao i u posljednjih pet godina povećao se u svim županijama. Najveći broj obrta u prosincu 2020., 2024. i 2025. godine bilježe Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska te Istarska županija.

U prosincu 2025. godine u obrtima u Hrvatskoj bilo je zaposleno 236.280 osoba, od čega 135.843 obrtnika i 100.437 radnika. Broj ukupno zaposlenih osoba u obrtima bilježi kontinuiran rast: u odnosu na prosinac 2024. godine taj se broj povećao za 9.797 osoba odnosno 4,3 %, a u odnosu na prosinac 2020. godine za 50.280 osoba odnosno 27 %.

Broj žena obrtnica u Republici Hrvatskoj u prosincu 2025. godine iznosi 50.454 (u razdoblju od godine dana to predstavlja povećanje od 9,3 %, a u razdoblju od pet godina, povećanje od 57,8 %), dok je muškaraca obrtnika 85.389 (u razdoblju od godine dana to predstavlja povećanje od 8 %, a u razdoblju od pet godina, povećanje od 40,1 %). Udio žena u ukupnom broju obrtnika kontinuirano raste: u prosincu 2020. godine iznosi 34,4 %, u prosincu 2024. godine iznosi 36,9 %, a u prosincu 2025. godine 37,1 %.

Također, u 2025. godini, u području obrazovanja za obrtništvo vidljiv je nastavak trenda rasta upisa u obrtničke programe. Ostvaren je porast od 6 % u odnosu na prethodnu školsku godinu, ukupno je u programe za obrtnička zanimanja upisano više od 8.394 učenika i učenica. Veoma važno je da je položeno 859 majstorskih ispita i 1062 ispita o stručnoj osposobljenosti.

'Pozitivni trendovi ne znače da nam je lako već da je obrtništvo jako i da savladava izazove koji se kontinuirano nalaze pred njima. Problem radne snage i obrazovnog sustava koji ne odgovara tržištu rada, problem poreznog opterećenja i nelojalne konkurencije te kontinuirano povećanje cijene svih ulaznih troškova samo su neki od njih, pri čemu ne smijemo zaboraviti da obrtnici odgovaraju svom svojom imovinom, a bolovanje nije moguće. Najvažnije za nas je da ostanemo partneri zakonodavcu u stvaranju boljeg poslovnog okruženja za život i rad hrvatskih obrtnika, nastavit ćemo upozoravati na probleme i tražiti rješenja', izjavio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil na novogodišnjem brifingu s medijima te istaknuo da je HOK dao mišljenja na više od 44 prijedloga propisa putem e-Savjetovanja i 52 mišljenja/traženja informacija i tumačenja direktno nositelju izrade zakonskog prijedloga ili podzakonskog akta, a zaposlenici Odjela za gospodarstvo i savjetovanje aktivno su sudjelovali u radu 19 radnih skupina za donošenje, nadzor i praćenje raznih zakonodavnih procesa i aktivnosti.

Jedna od ključnih tema bila je i Fiskalizacija 2.0. koja od početka godine uvelike opterećuje obrtnike, poduzetnike i računovođe.

'Bili smo glasni i jasni kada je za to bilo vrijeme te je mnogo naših prigovora uvaženo. Samo da podsjetimo, između ostalog, našim traženjem je primjena fiskalizacije odgođena na godinu dana, a zahvaljujući posredovanju i konstantnoj komunikaciji i dobroj suradnji, neće se ići u ovom testnom periodu u kažnjavanje nenamjernih grešaka. Održali smo prvi online seminar o fiskalizaciji u ožujku prošle godine, posljednji sada u prosincu, a izrađene su i informativne brošure. Između ostalog, važan smo sudionik redovnih tjednih radnih sastanaka s Poreznom i APIS-om. Na dnevnoj bazi se surađuje u rješavanju svih nastalih problema i onih u nastajanju. Učinjeno je maksimalno moguće s naše strane d se zaštite i informiraju obrtnici, računovođe odrađuju lavovski dio posla – zakon je tu odavno, sada u primjeni i naš prioritet u ovom trenutku mora biti educirati, naći rješenje i pomoći, što naša Sekcija računovođa i računovođe rade svakodnevno. Pozivam sve, osobito nadležna tijela, na nastavak suradnje, razumijevanja, tolerancije i brze reakcije', zaključuje Kratohvil.