Inflacija i prelazak Hrvatske na korištenje eura bile su teme koji je za Dnevnik Nove TV komentirala Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
Na pitanje o tome jesu li se stope inflacije otele kontroli, Vizek je odgovorila da jesu.
- Otela se kontroli, imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, Španjolske, Austrije i Litve, gdje je stopa rasta inflacije trenutno preko 20 posto. Ovo je sada već značajan rast - rekla je.
Istaknula je da je neizvjesnost zaista velika.
- Ne znamo kako će se odviti rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u opskrbljivanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena - inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jest povećavanjem kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Europska centralna banka - zaostaje - komentirala je.
Na pitanje hoće li i kako to utjecati na Hrvatsku, Vizek je rekla da hoće.
- Povećavanje kamatnih stopa apsolutno će se preliti na Hrvatsku, zato što su izvori sredstava većine hrvatskih banaka u eurima, kao i naša štednja - dakle, direktno utječe na naše troškove financiranja.
Imat ćemo manje u novčanicima, ali to i jest poanta, da manje trošimo, jer time u biti smanjujemo inflacijske pritiske. Međutim, istovremeno smanjujemo gospodarski rast ili čak možemo uzrokovati recesiju - navela je.
Upitno ponašanje poduzetnika?
- Po pričama, odnosno po onome što u struci zovemo anegdotalnim dokazima, čini se da se to i događa, da jedan dio poduzetnika sada preventivno podiže cijene, kako ne bi bili javno prozvani u trenutku kada uvedemo euro. Unatoč tome, država se ne bi trebala administrativno uplitati u djelovanje tržišne ekonomije - rekla je.
S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježe najviše stope inflacije od 90-ih, postoji i mogućnost da premijer Andrej Plenković zamrzne rast cijena. Vizek je rekla da to nije dobra ideja.
- Postoji mogućnost povećavanja kamatnih stopa za kontroliranje rasta inflacije, i u tom trenutku moramo birati želimo li manju stopu inflacije ili manju stopu gospodarskog rasta.
Zamrzavanje cijena onemogućava tržištu da adekvatno radi svoj posao. Cijene su signal poduzetnicima o tome što se treba proizvoditi i kako, a zamrzavanje cijena samo onemogućuje efektivnu regulaciju tržišne ekonomije - pojasnila je.
Tamna strana ovisnosti o turizmu
Činjenica je da gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a dolazi od turizma. O tome koje su negativne strane toga, Vizek je izložila rezultate projekta Uplift.
- Putem analiza koje su napravljene u sklopu tog projekta, jasno je pokazano da se u situacijama ovakve ovisnosti o turizmu ranjivost jedinica lokalne samouprave širi na unutrašnjost.
- Veća turistička aktivnost, kraća turistička sezona, sve to utječe negativno na to mogu li si stanovnici tih jedinica priuštiti stanovanje. Ne samo to, već utječe na pojavu brzorastućih poduzeća, ali i na manje stope fakultetski obrazovanih pojedinaca. Jedan kolega je pokazao da - što je intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave, to su tamošnja djeca manje sklona ići na fakultet - istaknula je.
"Moramo jako dobro razmisliti o jednom i drugom, o posljedicama sadašnje situacije, kako bismo došli do ideje i implementacije održivog turizma", dodala je Vizek.