Vojni analitičar o susretu Putin-Trump: Puno toga je dogovoreno, ali nije otkriveno

Spektakularni zaključci su se nisu ni trebali očekivati, ustvrdio je u 'Studiju 4' HRT-a analitičar Marinko Ogorec, komentirajući jučerašnji susret Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Ipak, naglasio je kako misli 'da je u velikoj mjeri dogovoreno puno toga, ali to nije prezentirano međunarodnoj javnosti'.

- Spektakularni zaključci su se nisu ni trebali očekivati. Spektakularno je samo to što je do summita uopće došlo i kako je izgledao. Što se tiče zaključaka, mislim da je u velikoj mjeri dogovoreno puno toga, ali to nije prezentirano međunarodnoj javnosti - rekao je.

Kako je naglasio, 'vidimo da postoji značajna nota njihove usuglašenosti po brojnim pitanjima'.

- Oni nisu razgovarali samo o Ukrajini, nego o cijelom nizu bilateralnih odnosa. Vjerujem da je zaključeno puno toga, a nastavak slijedi - ustvrdio je.

Ukazao je na to da nije bilo za očekivati da će biti dogovoren prekid vatre.

- Bilo bi preoptimistično očekivati da bi sastanak kao takav - riješio sve probleme na području istočne Europe. Ovo je sastanak koji je bio značajan, imao je dobru dinamiku, ali očekivanja da će se na jednom sastanku riješiti baš sve - nisu bila realna. Mislim da su SAD i Rusija sjeli za isti stol kako bi riješili bilateralne odnose, probleme i poteškoće. Nemojmo zaboraviti, dok je bila Bidenova administracija, praktički nije bilo komunikacije. Pokušavaju definirati svoje interesne prostore i područja na globalnom planu - kazao je.

Ogorec je naveo kako su obje strane suzdržane u davanju svojih ocjena, što bi mogao biti znak da je do nekih dogovora došlo.

- Normalno, tu je još i pitanje treće strane, a to je Ukrajina - dodao je.

Govoreći o početnim pozicijama obje strane uoči pregovora, naglasio je kako se nisu mijenjale.

- Rusija i dalje vodi svoju konzistentnu politiku. Putin smatra Ukrajinu jako značajnim interesnim prostorom RF-a i želi da Ukrajina tu ostane. Samim time, članstvo Ukrajine u NATO-u je njima neprihvatljivo. Bilo kakav zaokret prema Zapadu im je neprihvatljiv - rekao je.

Trump, s druge strane, 'stvarno želi mir i trudi se da bi doveo do mira'.

- Je li tu pitanje njegova sve manje skrivena želja da bi dobio Nobelovu nagradu, to je nešto drugo. U svakom slučaju - iskreno želi mir u Ukrajini. Rusiji je u interesu da se vrati u međunarodne odnose, da se sankcije ublaže ili ukinu. Rusija vidi SAD kao platformu preko koje to može ostvariti - poručio je.

Objasnio je kako Rusija u Donbasu nema samo teritorijalne pretenzije, nego želi nadgledati eksploataciju rijetkih ruda.

- Donbas je izuzetno važan, prije svega jer je tamo živjela značajna ruska manjina. Osim toga, imaju svoje gospodarske ciljeve jer je to prostor bogat rudama koje su potrebne cijelom svijetu. Naravno, Rusija želi nadzirati eksploataciju tog prostora - rekao je.

Također, napomenuo je Ogorec, 'Putin je osoba koja se dosta oslanja na povijesne tokove i ono što je bilo'.

- U onom intervjuu s Tuckerom Carlsonom, rekao je: 'sve što je bilo istočno od Dnjepra, bilo je Rusija, a sve što je bilo zapadno - bilo je poljsko' -citirao je ruskog predsjednika.

Prokomentirao je i gestu šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova koji je na Aljasku došao s majicom na kojoj je pisalo 'SSSR'.

- Kada iskusni diplomat poput Lavrova napravi takvu gestu, definitivno je to poruka. Naravno, to nije poruka da žele vratiti SSSR. Svima njima je jasno da povratka na staro neće biti, ali da se stvore nove paradigme i struktura gdje će Rusija imati ulogu SSSR-a, to vjerojatno da - zaključio je Ogorec.

Istaknuo je kako je ovaj summit početak 'sigurnosnog preslagivanja na globalnoj sceni'.

- Ovo je bio početak sigurnosnog preslagivanja na globalnoj sceni, EU tu ima potpuno marginalnu i beznačajnu ulogu. Potisnuta je s globalne scene, a za to su krivi europski političari. Za njih će mjesta biti u kontekstu sekundarnog segmenta međunarodnih odnosa - rekao je.

- Četiri su bitne silnice: SAD, Kina, Rusija i Indija. To su zemlje koje će u dogledno vrijeme raditi preslagivanje na globalnoj sceni - naveo je.

U tom preslagivanju, istaknuo je, sudjelovat će i regionalne sile poput Irana i Izraela. 

- Što se NATO-a tiče, to je struktura koje je formirao SAD kao jednu od brana Staljinovom ekspanzionizmu. Tada je imao važnu ulogu. Danas je struktura takva da NATO SAD-u nije potreban - nastavio je.

Govoreći o ustupcima koji bi se mogli tražiti od Ukrajine, Ogorec je ustvrdio kako bi za Kijev najbolja opcija bila zamrzavanje sukoba.

- Prijeti puno scenarija. Za Ukrajinu bi jedan od najpozitivnijih bio da dođe do zamrznutog sukoba. Drugim riječima, okupirani teritorij ostaje administrativna cjelina Ukrajine, ali pod kontrolom Rusije. Postoji mogućnost i da se Ukrajina bude morala povući s područja Donbasa. Neka područja Zaporižje i Hersona bi mogla ostati Ukrajini. Rusija polazi od stajališta da daje ukrajinski teritorij za ukrajinski teritorij - dodao je.