Mali hrvatski brodari u 2025. godini ostvarili su bruto prihod od 390,8 milijuna eura, što je 5,8 posto više nego godinu ranije, dok su ukupne uplate poreza i doprinosa dosegnule 73,2 milijuna eura, uz rast od 8,1 posto. U posljednje dvije godine prihodi sektora povećani su za gotovo 30 posto, a njegov doprinos državnom proračunu za gotovo 35 posto. Rezultati su to najnovije studije koja potvrđuje sve snažniju gospodarsku ulogu domaćih turističkih brodara i njihovu važnost za razvoj hrvatskog turizma.
Iza ovih rezultata stoji 381 brodar, flota od 484 broda i jahte te 3.012 zaposlenih.
Čak 95 posto gostiju dolazi iz inozemstva, što jasno potvrđuje međunarodnu prepoznatljivost i konkurentnost ovog jedinstvenog hrvatskog turističkog proizvoda. Riječ je o sektoru koji uspješno povezuje stoljetnu pomorsku tradiciju, obiteljsko poduzetništvo, domaću brodogradnju i turističku ponudu visoke dodane vrijednosti.
Posebna vrijednost malih hrvatskih brodara jest njihova sposobnost da gostima ponude ekskluzivan doživljaj Jadrana, uz visoku razinu udobnosti, individualiziranu uslugu i pristup destinacijama koje nisu dostupne velikim turističkim brodovima. Mini kruzeri i jahte domaćih brodara danas predstavljaju prepoznatljiv oblik luksuznog nautičkog turizma, a hrvatski poduzetnici svojim brodovima, kvalitetom usluge i poznavanjem Jadrana uspješno konkuriraju najpoznatijim mediteranskim destinacijama.
Jednako je važan i njihov doprinos produljenju turističke sezone. Dok se velik dio hrvatskog turizma i dalje oslanja na vrhunac ljetnih mjeseci, sezona malih brodara traje približno šest mjeseci, uz snažnu prisutnost gostiju u predsezoni i posezoni. Time izravno pridonose jednom od ključnih ciljeva hrvatskog turizma - smanjenju sezonalnosti i ravnomjernijem razvoju turističke aktivnosti tijekom godine. Istodobno, sve veći broj domaćih jahti izlazi na međunarodno charter tržište, čime se otvaraju mogućnosti za dodatno produljenje sezone, pa i razvoj cjelogodišnjeg poslovanja.
'Mali hrvatski brodari danas su mnogo više od jednog segmenta nautičkog turizma. Oni su autentičan hrvatski proizvod, važan gospodarski čimbenik i jedan od najboljih primjera kako se domaća pomorska tradicija može pretvoriti u suvremenu, ekskluzivnu i međunarodno konkurentnu turističku ponudu. Naši brodovi dovode goste visoke platežne moći, produljuju sezonu, zapošljavaju domaće ljude i stvaraju vrijednost koja ostaje u Hrvatskoj. Brojke jasno pokazuju da je riječ o sektoru čiji značaj daleko nadilazi njegovu veličinu', poručuju iz Hrvatske udruge privatnih brodara (HUPB).
Razvoj koji pokreću domaći poduzetnici
Posebnost ovog sektora jest i činjenica da se njegov razvoj u najvećoj mjeri temelji na vlastitim ulaganjima brodara. Ostvarena dobit kontinuirano se ulaže u novogradnje, modernizaciju postojećih plovila, podizanje kvalitete usluge te uvođenje suvremenih tehnologija i ekoloških rješenja.
Hrvatski brodari pritom sve snažnije ulaze u segment luksuznih jahti namijenjenih međunarodnom tržištu, gradeći plovila koja svojim dizajnom, opremom, sigurnošću i kvalitetom mogu konkurirati ponudi vodećih svjetskih nautičkih destinacija.
Koristi od takvog razvoja osjećaju se i daleko izvan samog brodarstva. Od domaćih brodogradilišta, obrtnika, dobavljača i pružatelja različitih usluga do ugostitelja i lokalnih zajednica, turistički brodari stvaraju širok lanac gospodarskih aktivnosti, osobito u manjim mjestima duž jadranske obale. Njihova je važnost stoga istodobno turistička, gospodarska i demografska jer pridonose očuvanju radnih mjesta i nastavku obiteljske poduzetničke tradicije.
Velik potencijal razvoja traži i odgovarajuće uvjete poslovanja
Unatoč snažnim rezultatima, brodari se suočavaju s nizom izazova koji sve ozbiljnije ograničavaju njihov daljnji razvoj. Više od stotinu brodova još uvijek nema odgovarajući zimski vez, dok postojeća lučka infrastruktura, osobito u Krilu Jesenicama, Bajnicama i Dugom Ratu, ne prati potrebe i gospodarsku snagu sektora. Odgađanje ključnih infrastrukturnih projekata dodatno otežava poslovanje i planiranje novih ulaganja.
Istodobno, sve veći izazov predstavljaju europski regulatorni zahtjevi, osobito oni koji se odnose na tehničke standarde, rekonstrukcije plovila i zaštitu okoliša. Dio tih zahtjeva oblikovan je za drukčije vrste brodova i uvjete plovidbe te ne uzima dovoljno u obzir specifičnosti Jadranskog mora, hrvatske obale i načina poslovanja domaćih turističkih brodara. Njihova primjena bez odgovarajućih prilagodbi, prijelaznih razdoblja i jasnih provedbenih pravila može dovesti u pitanje isplativost ulaganja, pa i opstanak dijela postojeće flote.
Hrvatska udruga privatnih brodara pritom naglašava da zaštita Jadranskog mora, očuvanje okoliša i sigurnost pomorske plovidbe moraju ostati neupitni prioriteti. Međutim, jednako je važno osigurati da se europski propisi provode razmjerno, stručno i uz uvažavanje stvarnih uvjeta poslovanja, bez nametanja nerazmjernih troškova i tehničkih zahtjeva koji ne donose odgovarajuće koristi.
Hrvatska udruga privatnih brodara, koja danas okuplja 264 člana od Istre do Dubrovnika, smatra da je došlo vrijeme da se gospodarska snaga i strateška važnost ovog sektora u potpunosti prepoznaju i u nacionalnim razvojnim politikama. Hrvatska već ima jedinstven, visokokvalitetan i međunarodno konkurentan nautički proizvod, izgrađen domaćim znanjem, kapitalom i poduzetništvom. Njegov daljnji razvoj nije samo interes brodara, nego i interes hrvatskog turizma i gospodarstva u cjelini.
