Hrvatska gospodarska komora po drugi put je organizirala zajednički nastup hrvatskih proizvođača ribe i ribljih proizvoda na najvećem sajmu ribarstva u Sjevernoj Americi - Seafood Expo North America, koji od 15. do 17. ožujka održava u Bostonu. Na 44. izdanju sajama predstavljaju se izlagači iz 48 zemalja, a među njima su i hrvatske tvrtke Cromaris, Jadran tuna, Kali tuna i Pelagos net farma, koje izlažu u sklopu nacionalnog štanda.
‘Nastupi na međunarodnim sajmovima izuzetno su važni, osobito u vrijeme tržišnih kriza, poput one na japanskom tržištu tune, koje je dugi niz godina bilo ključno za plasman visokokvalitetne hrvatske tune. U nastojanju diversifikacije tržišta, uz izlazak na kinesko tržište te povećanja plasmana na domaćem i tržištu EU-a, američko tržište predstavlja značajnu priliku i perspektivu. Kontinuirana prisutnost na sajmu u Bostonu otvara veće mogućnosti poslovnog umrežavanja i izgradnje baze klijenata upravo u ovom dijelu svijeta, gdje je potražnja za vrhunskom tunom velika i stabilna’, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK.
Sektor ribarstva dugi niz godina bio jedan od rijetkih s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom, no u prvih 11 mjeseci 2025. zabilježen je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni proizvoda ribarstva, uz pokrivenost uvoza izvozom od 97 posto. U navedenom razdoblju uvoz ribe količinski se povećao za 1,5 posto, a vrijednosno za 6,1 posto i iznosio je 231.3 milijuna eura. Istodobno se izvoz količinski smanjio za 7 posto, dok je vrijednosno porastao za 11,1 posto i dosegnuo 234.4 milijuna eura. U istom razdoblju uvoz prerađenih proizvoda ribarstva količinski se povećao za 9,7 posto, a vrijednosno za 7,1 posto te je iznosio 58.2 milijuna eura. Izvoz ribljih prerađevina količinski je manji za 19,8 posto, a vrijednosno za 12,2 posto te je iznosio 46.4 milijuna eura.
U prošloj godini Hrvatska je najviše ribe izvezla u Italiju, gotovo 38 posto ukupne vrijednosti izvoza. Slijede Japan, gdje se još uvijek izvoze najveće količine tune, Slovenija, Španjolska i Njemačka. Kada je riječ o ribljim prerađevinama, najveći dio izvoza ostvaruje se na tržištu Španjolske, koja čini gotovo 30 posto ukupne vrijednosti izvoza, te Italije, Slovenije i BiH. Smanjenje izvezenih količina ribe i ribljih prerađevina, prvenstveno je posljedica manjeg ulova sitne plave ribe. Ipak, pozitivan je pokazatelj to što je, unatoč manjim količinama, zabilježen rast vrijednosti izvoza, a što je rezultat boljeg vrednovanja domaćih proizvoda ribarstva te kvalitetne prezentacije i plasmana na zahtjevnim međunarodnim tržištima.