Povodom Dana neovisnosti Ukrajine Hrvatsko-ukrajinsko društvo objavilo je poruku u kojoj je čestitalo ukrajinskim građanima, braniteljima, obiteljima koje čekaju povratak svojih najbližih i Ukrajincima koji danas žive u Hrvatskoj.
Predsjednik Društva Marko Milanović Litre upozorio je da čestitke Ukrajini gube vjerodostojnost kada ih prate zahtjevi da se napadnuta država odrekne okupiranih područja.
'Čestitati Ukrajini neovisnost, a već sutra joj savjetovati predaju teritorija, političko je licemjerje. Svaki europski političar koji Ukrajincima savjetuje da se odreknu svoje zemlje radi bržeg mira trebao bi javno reći koji bi dio vlastite države bio spreman prepustiti agresoru. Lako je crtati granice po tuđoj zemlji. Ljudi koji ondje žive takve crte plaćaju životima, domovima i budućnošću svoje djece', poručio je Milanović Litre.
U objavi HUD podsjeća da je 24. kolovoza 1991. za proglašenje ukrajinske neovisnosti glasao 321 zastupnik tadašnje Vrhovne Rade. Aktom o proglašenju neovisnosti utvrđeno je da je teritorij Ukrajine nedjeljiv i nepovrediv.
Građani su tu odluku potvrdili na referendumu 1. prosinca 1991. Za neovisnost je glasalo 28.804.071 ljudi, odnosno 90,32 posto sudionika referenduma.
HUD posebno ističe rezultate referenduma na područjima koja je Rusija poslije okupirala ili pokušala staviti pod svoju kontrolu. Neovisnost Ukrajine podržalo je 54,19 posto birača na Krimu, 83,90 posto u Donjeckoj oblasti i 83,86 posto u Luhanskoj oblasti.
'Ti su ljudi glasali unutar međunarodno priznatih granica Ukrajine i potvrdili državu kojoj žele pripadati. Ukrajinska neovisnost nastala je jasno izraženom voljom stanovnika cijele zemlje. Rusija je tu volju pogazila', navodi se u objavi.
Hrvatsko-ukrajinsko društvo pritom izrijekom imenuje Rusku Federaciju kao agresora. Rusija je 2014. okupirala i nezakonito anektirala Krim te pokrenula rat u Donbasu, a u veljači 2022. započela je sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.
'Ruska vojska napala je suverenu državu, okupirala dijelove njezina teritorija, razorila gradove i protjerala milijune ljudi. Odgovornost za ovaj rat leži na ruskom političkom i vojnom vodstvu', stoji u poruci HUD-a.
Društvo je svoju poruku povezalo s Deklaracijom o mirotvornom rješavanju odnosa, koju je usvojilo 21. ožujka 2026. i otvorilo za javno potpisivanje. Deklaracija okuplja građane, stručnjake, javne osobe i ustanove koje podržavaju pravedan i održiv mir u Ukrajini.
HUD navodi da prekid vatre može spasiti živote, dok trajni mir zahtijeva uklanjanje uzroka rata i stvaranje sigurnosnih uvjeta koji će spriječiti novu rusku agresiju.
Prema stajalištu Društva, pravedan mir zahtijeva povlačenje ruske vojske s cijelog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine, uključujući Krim. Teritorijalna osvajanja ostvarena prijetnjom ili uporabom sile ne smiju dobiti međunarodno priznanje.
'Mir kojim bi Rusija zadržala okupirana područja pretvorio bi agresiju u isplativ model ponašanja. Takav bi ishod drugim autoritarnim režimima pokazao da dovoljno duga uporaba sile na kraju donosi teritorij i političke ustupke', upozorava HUD.
Društvo traži povratak svih ukrajinskih ratnih zarobljenika i zatočenih civila, kao i djece koju su ruske vlasti prisilno odvele s okupiranih područja. Odgovorni za ratne zločine moraju biti procesuirani, bez obzira na njihov položaj ili vrijeme koje će proteći do suđenja.
HUD smatra da Rusija mora snositi troškove štete koju je prouzročila te poziva europske države da dovrše pravno održiv mehanizam za korištenje zamrznute ruske državne imovine u obnovi Ukrajine.
Ukrajini su, poručuju iz Društva, potrebna i stvarna sigurnosna jamstva, utemeljena na obrambenim sposobnostima, političkoj volji država jamaca i unaprijed dogovorenom odgovoru na mogući novi napad. Svaki dogovor o ukrajinskom teritoriju, sigurnosti i političkoj budućnosti mora biti donesen uz punu suglasnost Ukrajine.
U objavi se podsjeća i na hrvatsko iskustvo agresije, okupacije, progonstva, potrage za nestalima i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
'To iskustvo obvezuje nas da u slučaju Ukrajine jasno razlikujemo agresora od žrtve. Gubi svaki smisao ako ga spominjemo samo tijekom vlastitih obljetnica, a zanemarimo kada drugi narod brani pravo na vlastitu državu', poručio je Milanović Litre.
Prema podatku koji je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo u svibnju ove godine, Hrvatska je od početka sveobuhvatne ruske agresije prihvatila više od 30.000 izbjeglica iz Ukrajine.
HUD smatra da Hrvatska treba nastaviti pomagati ukrajinskoj obrani u skladu s Ustavom i međunarodnim obvezama, zadržati politiku nepriznavanja ruske okupacije te podupirati odgovornost Rusije i obnovu Ukrajine.
Hrvatska iskustva razminiranja, skrbi o veteranima i obnove ratom pogođenih područja mogu pomoći ljudima koji će se vraćati u razorene ukrajinske gradove i sela, ističu iz Društva.
HUD je upozorio i na djelovanje ruske ratne propagande kroz medije, društvene mreže, kulturne programe i sport. Cilj takvog djelovanja je zamagliti odgovornost Rusije, prikazati okupaciju kao gotovu činjenicu i uvjeriti europsku javnost da ukrajinski otpor stoji na putu miru.
'Ukrajinci imaju pravo živjeti u svojoj zemlji, govoriti svojim jezikom, birati vlast i odlučivati o vlastitim savezništvima. O njihovoj zemlji ne može se pregovarati kao o imovini velikih sila. Neovisnost Ukrajine čuva pravilo na kojem počiva i hrvatska sigurnost: granice se ne mijenjaju silom, a veliki susjed nema pravo odlučivati o budućnosti 'manjega' naroda', zaključio je predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog društva.
