U razdoblju intenzivnih ulaganja u velike infrastrukturne projekte, Hrvatska treba snažnije koristiti mogućnosti europskog pravnog okvira kako bi osigurala ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja u javnoj nabavi. Poruka je to s edukacije 'Novosti u zakonodavnom okviru javne nabave i pristup subjekata iz trećih zemalja tržištu javne nabave EU', koju su organizirali HUP Regionalni ured Split i HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva.
Poseban naglasak stavljen je na sudjelovanje ponuditelja iz trećih zemalja koje nisu obuhvaćene Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA) ili drugim međunarodnim sporazumom koji jamči recipročan i ravnopravan pristup tržištu javne nabave Europske unije.
HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva smatra da se mogućnosti koje proizlaze iz europskog pravnog okvira trebaju dosljedno primjenjivati, osobito pri pripremi strateških i velikih infrastrukturnih projekata. Europsko tržište, poručuju iz HUP-a, ne bi trebalo biti bezuvjetno otvoreno kompanijama iz država koje istodobno hrvatskim i europskim kompanijama ne omogućuju usporediv pristup vlastitim tržištima javne nabave.
'Ponuditelji iz pojedinih trećih zemalja, nepotpisnica GPA sporazuma, ostvaruju znatnu cjenovnu prednost zbog bitno nižih troškova rada i drugačijih regulatornih standarda, a ne veće produktivnosti ili inovativnosti, što izravno šteti domaćem i EU gospodarstvu. Nužno je da hrvatska i europska poduzeća imaju ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja, osobito kada se radi o velikim javnim investicijama i korištenju europskog novca. Smatramo da najniža cijena ne može biti jedini kriterij za odabir izvođača, a Hrvatska, slijedeći smjer europskih politika, javnu nabavu treba promatrati kao instrument gospodarske otpornosti, industrijskog razvoja i nacionalne sigurnosti', naglasila je Ivana Šimić, direktorica HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.
Za hrvatske građevinske kompanije javna nabava važno je pitanje konkurentnosti. Prometni, željeznički, energetski i vodno-komunalni projekti uključuju poslove velike vrijednosti i dugog razdoblja realizacije, a uvjeti njihova ugovaranja utječu na razvoj domaćih inženjerskih i izvedbenih kapaciteta. Pritom HUP ističe da ravnopravno tržišno natjecanje podrazumijeva uvažavanje standarda radnog zakonodavstva, zaštite okoliša, sigurnosti, tehničkih zahtjeva i transparentnosti poslovanja.
Upravo se tim pitanjima bavi i Analiza razlika u makroekonomskim učincima između domaćih izvođača i izvođača infrastrukturnih radova iz trećih zemalja, koju je izradio tim stručnjaka na čelu s prof. Damijanom s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Analiza ukazuje na mogućnost primjene zaštitnih i korektivnih mehanizama koje već omogućuju europsko i hrvatsko zakonodavstvo, uključujući prilagodbu bodovanja kako bi se neutralizirala neosnovana troškovna prednost ponuditelja iz zemalja s nižim socijalnim standardima te stroži pristup ponuditeljima iz država koje nisu potpisnice GPA sporazuma.
HUP zato predlaže umanjenje od 25 bodova za ponuditelje s 40 posto nižim troškovima rada, odnosno do 40 bodova za one s 80 do 90 posto nižim troškovima. Takav pristup bi omogućio da se, pri vrednovanju ponuda, uz cijenu uzmu u obzir i širi učinci javnih investicija na nacionalno gospodarstvo, zaposlenost i održivost domaće građevinske industrije. Drugim riječima, cijena ne bi trebala biti jedini čimbenik pri odabiru izvođača projekata financiranih javnim i europskim sredstvima.
Na edukaciji je predstavljena i europska sudska praksa, uključujući predmete Kolin i Qingdao, relevantna za položaj ponuditelja iz trećih zemalja. Sudionici su kroz konkretne primjere razmatrali okolnosti u kojima ti ponuditelji imaju, odnosno nemaju zajamčeno pravo pristupa tržištu javne nabave EU-a, te mogućnosti pripreme dokumentacije o nabavi.
Predstavljene su i izmjene zakonodavnog i podzakonskog okvira koje utječu na dokumentaciju o nabavi, ponude, planove nabave, registre ugovora i pripremu postupaka.
HUP poziva naručitelje da već pri pripremi velikih infrastrukturnih projekata pravodobno razmotre mogućnosti koje pruža europski pravni okvir, uz poštovanje međunarodnih obveza Europske unije. Cilj je osigurati uzajaman pristup tržištima i ravnopravne uvjete natjecanja te ojačati dugoročnu održivost hrvatskog i europskog građevinskog sektora.
