Knjiga 'Ja sam Edi, i to je dovoljno' objavljena je u Hrvatskoj u svibnju ove godine u izdanju Naklade Fragment, a u manje od pola godine dobila je i svoje norveško izdanje. Posebnost ovog izdanja jest činjenica da je hrvatski novinar i književnik Edi Kiseljak knjigu sam napisao na norveškom jeziku.
Prvo predstavljanje norveškog izdanja pod naslovom 'Jeg er Edi, og det er nok' koje je objavila izdavačka kuća Måken forlag održano je u srijedu, 21. listopada u gradu Fredrikstad.
Bila je to večer u kojoj se nije govorilo samo o knjizi, nego prije svega o životu, ljubavi, predrasudama i ljudima koji nam ponekad pomognu preživjeti i onda kada sami više ne vidimo izlaz, a zbog velikog odaziva morale su se donositi dodatne stolice.
Posebno emotivan trenutak bio je razgovor Kiseljaka s njegovim suprugom Arildom Jensenom, s kojim dijeli život gotovo deset godina. Govoreći o njihovim počecima, strahovima i svemu što su zajedno prošli, Edi mu je pred okupljenima zahvalio na ljubavi i podršci koju mu pruža svih ovih godina. Pritom je otvoreno priznao kako danas možda ne bi bio među živima da nije bilo Arilda. Njihov razgovor, u kojem se ispreplelo mnogo teških uspomena, bio je jedan od trenutaka koji su mnoge u publici ganuli do suza.
Dodatne emocije izazvao je i videozapis iz emisije Nedjeljom u dva, u kojoj je Edi Kiseljak gostovao u ožujku ove godine. Publici je prikazan intervju s njegovim ocem Rankom Kiseljakom, čije su riječi dodatno dirnule okupljene. Bio je to još jedan podsjetnik na to koliko su obiteljski odnosi, oprost i prihvaćanje važni dijelovi priče koju Edi Kiseljak donosi u svojoj knjizi.
O stigmi koja nije nestala ni u Norveškoj
Iako je večer bila izrazito osobna, otvorila je i niz važnih pitanja o odnosu društva prema osobama homoseksualne orijentacije, ali i onima koje žive s HIV-om. Među okupljenima bili su i brojni zdravstveni djelatnici, a publici su se obratili medicinska sestra Britt Andersen i liječnik Øystein Tunheim Simonsen, specijalist infektologije. Oboje su govorili o važnosti ovakvih životnih svjedočanstava, osobito u kontekstu zdravstvenog sustava, u kojem znanje, razumijevanje i odnos prema pacijentima mogu imati presudnu ulogu.
Istaknuto je kako, unatoč napretku medicine i dostupnosti učinkovite terapije, predrasude nisu nestale ni u Norveškoj. Prema podatku iznesenom tijekom večeri, čak polovica stanovništva i dalje ima pogrešne predodžbe o mogućnosti prijenosa HIV-a kod osoba koje se uspješno liječe. Znanost je, međutim, već odavno potvrdila da osoba koja zahvaljujući terapiji ima trajno nemjerljivu količinu virusa u krvi ne može prenijeti HIV.
Posebno zabrinjava činjenica da se stigma i dalje pojavljuje i među zdravstvenim djelatnicima, upravo ondje gdje bi se svaki čovjek trebao osjećati najsigurnije.
Kiseljak, koji je u Hrvatskoj nakon višegodišnjeg sudskog postupka ishodio prvostupanjsku presudu u svoju korist zbog diskriminacije u jednom rehabilitacijskom centru, naglasio je kako je upravo edukacija zdravstvenih djelatnika jedan od ključnih koraka prema promjenama.
S tim će ciljem iduće godine krenuti i na posebnu turneju po Norveškoj, u sklopu koje je planirano 18 posjeta bolnicama. Ondje će zdravstvenim djelatnicima predstaviti svoju knjigu te kroz osobna iskustva otvoriti razgovor o stigmi, diskriminaciji i važnosti odnosa zdravstvenih djelatnika prema pacijentima.
Osvrnuvši se na vlastito iskustvo iz Hrvatske, izrazio je nadu da će se slični programi u budućnosti početi provoditi i u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.
Naglasio je pritom da diskriminacija u zdravstvu nije problem samo osoba koje žive s HIV-om. S nerazumijevanjem, predrasudama i nejednakim postupanjem susreću se i brojne druge skupine pacijenata. Upravo zato, poručio je, o takvim iskustvima treba govoriti, koliko god ona bila neugodna ili bolna, jer promjene ne počinju šutnjom.
HIV nije Božja kazna, a knjiga je prije svega priča o ljubavi
Jedan od upečatljivijih trenutaka večeri bio je i govor voditelja Aksepta, organizacije koja djeluje u sklopu Kirkens Bymisjona, norveške crkvene humanitarne organizacije koja pruža podršku osobama koje žive s HIV-om.
Aksept je od samog početka pružao snažnu podršku Kiseljaku i njegovoj knjizi, a njihov se voditelj okupljenima obratio vidno dirnut. U jednom trenutku nije mogao zadržati suze. Govoreći o važnosti Edijeve priče, istaknuo je koliko mu znači što su i sami postali dio tog putovanja.
Upozorio je kako i danas u Norveškoj postoje ljudi koji vjeruju da je HIV Božja kazna homoseksualcima. Pritom je, želeći ukazati na neutemeljenost takvih uvjerenja, naveo kako je tek oko polovice osoba koje žive s HIV-om homoseksualne orijentacije, dok drugu polovicu čine heteroseksualni muškarci i žene te djeca.
Na kraju je naglasio kako Kiseljakova knjiga, unatoč svim teškim iskustvima o kojima govori, nije prvenstveno priča o bolesti. Ona je prije svega priča o ljubavi, ljudskoj snazi i potrebi da budemo prihvaćeni onakvima kakvi jesmo. Izrazio je i uvjerenje da knjiga svojim sadržajem može potaknuti stvarne promjene u društvu.
Od hrvatskog izdanja do norveških čitatelja
Za Kiseljaka, koji u Fredrikstadu živi od 2017. godine, predstavljanje knjige pred norveškom publikom ima posebno značenje. Zemlja u kojoj je nakon najtežeg razdoblja života pronašao sigurnost, ljubav i priliku za novi početak sada je postala i mjesto na kojem njegova životna priča nastavlja dopirati do novih čitatelja.
Norveška promotivna turneja nastavlja se 3. studenoga u Oslu, gdje će biti održano još jedno veliko predstavljanje knjige, a ako je suditi prema reakcijama uzvanika na prvoj večeri, Kiseljakova priča već je pronašla put do norveške publike. Ne samo kao priča o čovjeku koji je preživio mnogo toga, nego i kao podsjetnik koliko jedan ljudski život može značiti kada mu se pruže razumijevanje, podrška i ljubav.
