Na odlagalištu komunalnog otpada Kupinovica u Supetru provodi se prva faza sanacije, vrijedna više od 3,9 milijuna eura. Riječ je o iznimno važnom projektu za cijeli otok Brač, budući da se na Kupinovici odlaže miješani komunalni otpad sa svih osam otočnih jedinica lokalne samouprave.
Ugovori su potpisani u rujnu 2026. godine, nakon što je Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost na dodatak ugovora o sufinanciranju projekta. Vlada i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguravaju ukupno 90 posto potrebnih sredstava.
Grad Supetar još je 2016. godine imao pripremljenu projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu, no realizacija projekta godinama je bila odgađana. Danas se sanacija provodi, a dokumentacija za drugu fazu već je pripremljena.
'Nakon godina pripreme i administrativnih prepreka, sanacija Kupinovice konačno se provodi. Međutim, time ne rješavamo trajno pitanje odlaganja otpada na Braču. I nakon uređenja nove odlagališne plohe imat ćemo ograničene kapacitete, a Županijski centar za gospodarenje otpadom Lećevica još uvijek nije započeo s radom.
Na Braču, u okviru postojećih zakonskih ograničenja, nemamo drugu lokaciju za odlaganje miješanog komunalnog otpada. Ako se kapaciteti Kupinovice popune prije otvaranja Lećevice, suočit ćemo se s ozbiljnim problemom zbrinjavanja otpada i mogućim značajnim povećanjem troškova za naše građane', upozorila je gradonačelnica Supetra i saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković.
Istaknula je kako svih osam otočnih jedinica lokalne samouprave kontinuirano razgovara o zajedničkim rješenjima te da su u posljednjih šest mjeseci održana dva sastanka s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša. Razgovara se i o uspostavi zajedničkog sustava gospodarenja biootpadom na razini otoka.
'Zato apeliram i na sve stanovnike Brača da ozbiljno shvate važnost odvajanja otpada. Svaka tona koju odvojimo znači dulji vijek trajanja Kupinovice. To nije samo pitanje zaštite okoliša, nego i buduće cijene gospodarenja otpadom koju ćemo svi plaćati'.
Više od dvadeset godina čekanja Lećevice gradovi i općine ne mogu sami
Marković upozorava kako je problem Kupinovice dio mnogo šireg problema gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
'Više od dvadeset godina slušamo najave o izgradnji Lećevice. Mijenjali su se župani, ministri, direktori i rokovi, a centar još uvijek nije u funkciji. Za to vrijeme postojeća odlagališta dolaze do granica svojih kapaciteta, a gradovi i općine prisiljeni su tražiti privremena rješenja.
Gradovi mogu nabavljati spremnike, graditi reciklažna dvorišta i organizirati odvojeno prikupljanje otpada. Ali što nakon što taj otpad prikupimo i razvrstamo? Bez regionalnih centara, sortirnica, kompostana, postrojenja za obradu otpada i razvijenog tržišta sekundarnih sirovina nema cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Na to je još 2023. godine upozorio i Ustavni sud Republike Hrvatske, odlučujući upravo povodom postupka koji je pokrenuo i Grad Supetar. Sud je razmatrao posljedice zatvaranja odlagališta prije uspostave regionalnih centara te utvrdio da je Ministarstvo dužno osigurati odgovarajuću obradu otpada koji se preusmjerava na druga odlagališta. Podsjetio je i na obvezu države da uspostavi odgovarajuću mrežu postrojenja za gospodarenje otpadom.
Ne možemo od gradova i općina očekivati rezultate sustava koji država i županije nisu dovršile, niti odgovornost za kašnjenje Lećevice prebacivati na lokalnu samoupravu i građane. Danas posljedice takvog upravljanja osjećaju Split i okolni gradovi i općine, a opravdano strahujemo da bi se s istim problemom mogao suočiti i Brač'.
Dosta je obećanja, potreban je konkretan plan
Prema podacima iz nacionalnih planova gospodarenja otpadom, za razdoblje od 2017. do 2028. godine planirana su ulaganja od ukupno 2,9 milijardi eura. Od jedanaest predviđenih centara za gospodarenje otpadom u funkciji je njih pet, dok je Fond za zaštitu okoliša, prema rebalansu iz listopada 2026. godine, planirao prenijeti 641 milijun eura neutrošenih sredstava u 2027. godinu.
'Tolika sredstva planirana su za gospodarenje otpadom, a Hrvatska još uvijek nema dovršenu ključnu infrastrukturu. Istodobno svjedočimo slučajevima nezakonitog odlaganja i zakopavanja opasnog otpada. Kako je moguće da nakon tolikih godina planiranja i milijardi eura predviđenih ulaganja još uvijek nemamo sustav koji može osigurati odgovarajuću obradu otpada i spriječiti takve pojave? To je pitanje na koje nadležno Ministarstvo mora dati odgovor.
U međuvremenu odlagališta se pune, rokovi se pomiču, a troškovi rastu.
Upravo zato posebno je zanimljiva oštra reakcija ministrice Marije Vučković na zajednički plan SDP-a i Možemo! za gospodarenje otpadom. Umjesto rasprave o konkretnoj infrastrukturi koja Hrvatskoj nedostaje, ministrica govori o socijalizmu i aktivizmu, a istodobno i sama priznaje da dinamika izgradnje centara za gospodarenje otpadom nije bila zadovoljavajuća.
Još je zanimljivije koliko joj smeta naš prijedlog da ključna infrastruktura za gospodarenje otpadom ostane u javnom vlasništvu. Zašto je to toliko sporno? Zašto bi infrastruktura izgrađena javnim novcem, koja pruža uslugu od javnog interesa, trebala biti prepuštena privatnim interesima? I kome zapravo smeta model u kojem javni sektor zadržava kontrolu nad infrastrukturom, troškovima i razvojem sustava?
Otvara se i legitimno pitanje čiji se interesi štite takvim pristupom. Interesi građana koji financiraju sustav i plaćaju uslugu ili interesi privatnih gospodarskih subjekata koji u tom sustavu vide priliku za zaradu? Ministrica bi trebala objasniti zašto osporava naš prijedlog javnog vlasništva, umjesto da raspravu svodi na ideološke etikete.
SDP i Možemo! predstavili su konkretan plan koji predviđa 1,3 milijarde eura javnih ulaganja u kompostane, sortirnice, sanaciju crnih točaka i dovršetak centara za gospodarenje otpadom, s ciljem da do kraja mandata osam od jedanaest centara bude u funkciji.
Za Splitsko-dalmatinsku županiju prioritet mora biti dovršetak Lećevice, ali i jasan plan zbrinjavanja otpada do početka njezina rada, posebno za otoke.
Grad Supetar svoj dio posla radi. Sanacija Kupinovice se provodi, pripremamo drugu fazu i zajedno s ostalim otočnim jedinicama lokalne samouprave tražimo dugoročna rješenja.
Ali Kupinovica nije zamjena za Lećevicu. Nakon više od dvadeset godina čekanja, dosta je novih obećanja i pomicanja rokova. Potrebni su konkretni rezultati i odgovornost onih koji su dužni osigurati funkcioniranje sustava. Otpad ne može čekati, a građani ne smiju plaćati cijenu desetljeća odgađanja', zaključila je Marković.
