Dosta zanimljivih detalja izneseno je u ponedjeljak na tribini 'Torcida u Domovinskom ratu', a posebno je bilo zanimljivo iz prve ruke čuti kako je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća nastala grupa Nesvrstani. Povjesničar mr. sc. Stjepan Lozo bio je jedan od panelista, a o Nesvrstanima je rekao:
- Nismo znali za ime Torcida, tražili smo ime, jedno od njih bilo je i Stari istok. Iako smo zajedno navijali, bilo je svađa između nas iz grada i vlaja, sjećam se tada mladog ricavog Željka Keruma. Vlaji neće s Varošanima, oni neće s njima... Kako se nismo željeli svrstati ni uz vlaje ni uz Varošane, odlučili smo se prozvati Nesvrstani. To mi je bilo luđački dobro ime! Napravio sam grb Nesvrstanih, prišivke za ramena, bilo je slovo N uz natpis 'Patria nostra' (naša domovina) i trobojnicu crveno-bijelo-plavu. Za nas je N značilo nezavisna država Hrvatska, a režim je vjerovao da to N znači Nesvrstani. Senzacionalno je kako su zbog imena Nesvrstani, što im je odgovaralo, pustili i crveno-bijelo-plavu trobojnicu.
Lozo je rekao da je u razdoblju kada je bio aktivan navijač doživio najdublje prijateljstvo i najveću odanost, kakve nikada poslije u životu nije doživio. U svom se izlaganju vratio na samo osnivanje Hajduka 1911. godine.
- Hajduk je pobuna hrvatskog naroda, hajduk ne pristaje na režim, ne pristaje na imperiju i diktaturu, traži slobodu i istinu, traži svoju vjeru, svoj spas. Kada toga nema u gradu, bježi u planinu. To je hajduk, to je Andrijica Šimić. Tako je Hajduk kršten - kazao je Lozo.
Ispričao je da je rođen u Starom rodilištu kraj Starog placa te da ga je otac već prvog dana života donio do prozora kako bi vidio Hajduka, koji je igrao protiv OFK Beograda. Kao djeca rasli su uz Hajduk, koji im je bio poput obitelji i odgajao ih...
- S četiri i pol godine otac me vodio na Stari plac, još sam cucao prst. Ćaći sam bio na ramenima, a on je namignuo ljudima oko sebe da me pitaju: 'Je li hajdukovci dudaju prst?' I nikada više nisam stavio prst u usta.
Otkrio je i koji mu je događaj promijenio život. Radilo se o utakmici Hajduka i Crvene zvezde 1974. godine.
- Par minuta prije početka utakmice agenti su širom otvorili vrata na istoku koja se inače otvaraju tek na kraju susreta da ljudi lakše izađu. Provalila je rulja od 200 do 300 organiziranih vojnika iz Lore, s opasačima su počeli mlatit gledatelje na istoku. Dok se narod organizirao i krenuo na njih, milicija ih je izvela i zatvorila vrata. Nakon te utakmice uzeo sam lancun, nacrtao grb sa šahovnicom i donio ga na idući susret. Odmah su me nakon utakmice priveli... - prisjetio se Lozo.
Na tribini je kazao da su svi u njegovoj navijačkoj jezgri bili uvjereni Hrvati te da se iz tog razdoblja sjeća i sociologa Dražena Lalića, koji je također imao tu svijest. Lozo je opisao i tučnjave s partizanovcima i zvezdašima, a sjeća se i Arkana s beogradskih ulica.
- Partizanovci su bili bolje organizirani od zvezdaša. Jedanput ih je na Rivi bilo dvjestotinjak, išli su prema kolodvoru, teško je napasti toliku grupu, ali ne možeš dopustiti da se šetaju po gradu. Onda bi najhrabriji poveo napad, a na kraju bi se priključili i ljudi koji su tu bili samo iz znatiželje. Narod je čekao izvješća s tih tučnjava, kao što su desetljećima prije sa zanimanjem slušali koga je zaskočila družina Andrijice Šimića - naveo je povjesničar.
Referirajući se na događaje s nedavne utakmice s Ajaxom, rekao je da je i pred susret s Hamburgerom napravljen lijes i da je Torcida sada najjača u svojoj povijesti i da će biti sve jača i jača. Kazao je i da prelaskom sa Starog placa na Poljud Nesvrstani nestaju kao pojava te da na scenu stupa nova generacija koja je nastavila stvarati 'izvanrednu povijest Hajdukovih navijača'. Svoje je izlaganje završio riječima:
- Hajduk i Torcida su domovina, to je iznad države!
Tribinu u dvorani Dominikanskog samostana u Hrvojevoj ulici organizirali su Ogranak Matice hrvatske u Splitu i Hrvatska družba povjesničara 'Dr. Rudolf Horvat' u sklopu serijala 'Hrvatska vas zove', a osim Loze na panelu su sudjelovali Davor Perković Bosna, Tonći Jelavić i Tonći Prlac, čija sjećanja ćemo objaviti u idućim tekstovima.
