Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila dva resorna zakona – Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, te Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Oba prijedloga upućuju se s današnje sjednice Vlade u daljnju saborsku proceduru.
Izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama građanima se ponovno omogućuje podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, čime se otvara prostor za uključivanje dosad neozakonjenih zgrada u pravni sustav.
Najvažnija novost je ukidanje prekluzivnog roka za podnošenje zahtjeva, koji je prema važećem zakonu istekao 30. lipnja 2018. godine. Time se građanima omogućuje da u bilo kojem trenutku pokrenu postupak ozakonjenja svojih nezakonito izgrađenih objekata.
Važno je istaknuti kako se ovim izmjenama Zakona ne pokreće novi val legalizacije nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva za ozakonjenje bespravno sagrađenih zgrada koje su nedvojbeno izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, a vidljive su na ortofoto karti Državne geodetske uprave s tim datumom.
Objekti sagrađeni nakon tog datuma koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju, neće se moći legalizirati, poručuju iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
'Sve zgrade koje su izgrađene do 21. lipnja 2011., a udovoljavaju kriterijima iz ovog zakona, a to je da nisu u koridorima prometnica, istražnim planiranim koridorima zaštićenim područjima prirode, mogu prijaviti takve zgrade kako bi se one mogle ozakoniti. To radimo iz razloga što su neki naši sugrađani bili izvan Hrvatske ili su takve zgrade naslijedili. Time šaljemo poruku da nema legalizacije bespravno izgrađenih zgrada nakon 21. lipnja 2011. godine.
Država brojnim mjerama nastoji suzbiti bespravnu gradnju, a što smo propisali i Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji koji su stupili na snagu 1. siječnja ove godine', istaknuo je ministar Branko Bačić.
Novo zakonsko rješenje predviđa digitalno podnošenje zahtjeva putem Informacijskog sustava prostornoga uređenja (ISPU) - sustava eDozvola, uz obveznu priloženu cjelovitu dokumentaciju prije svega: geodetski snimak izvedenog stanja i dodatno potvrda nadležne Državne geodetske uprave da je zgrada vidljiva na ortofoto aviosnimci DOF5/2011 s koordinatama predmetne zgrade u GML formatu. Postupke rješavanja i dalje će voditi upravni odjeli općina, gradova i županija nadležni za poslove prostornog uređenja i graditeljstva kao što je to bilo i do sada.
Građani koji žele ozakoniti svoje objekte kroz novo zakonsko rješenje morati će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju odnosno njeno ozakonjenje koja će s obzirom na protek vremena od 2012. biti veća. Visina te naknade odredit će se prema kriterijima poput veličine, lokacije i namjene nezakonito izgrađenog objekta i propisat će se posebnom uredbom.
Cilj predloženih mjera i namjera Ministarstva jest omogućiti vlasnicima koji su do 30. lipnja 2018. godine imali pravo podnijeti zahtjev za legalizaciju, ali to nisu učinili bilo zbog neznanja, financijskih okolnosti ili drugih razloga, da sada riješe status svoje nekretnine i omoguće uredno evidentiranje u katastru i zemljišnim knjigama.
Iz postupka će i dalje biti isključene određene skupine građevina, primjerice one na pomorskom dobru ili u zaštićenim područjima.
Zakonom se dodatno onemogućuje ozakonjenje zgrada unutar planiranih ili istraženih infrastrukturnih koridora (prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih), čime se štiti prostor od strateškog značaja za razvoj Republike Hrvatske; uvodi potpuna digitalizacija postupka putem sustava eDozvola, uz elektroničko podnošenje zahtjeva i digitalnu obradu dokumentacije; pojednostavljuje postupak ukidanjem kategorija zgrada te uvođenjem jedinstvene dokumentacije za sve zahtjeve (uz iznimku pomoćnih zgrada).
Konačni prijedlog zakona dodatno je nomotehnički dorađen i usklađen s važećim propisima, uključujući Zakon o gradnji.
Također se omogućuje ponovno podnošenje zahtjeva koji su ranije pravomoćno odbijeni, uključujući i slučajeve u kojima nije bila plaćena propisana naknada. Uvodi se i obveza prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa prije evidentiranja zgrade u katastru.
Očekivani učinci ovih izmjena su povećanje pravne sigurnosti, rast vrijednosti nekretnina te lakši pristup financiranju, uključujući sredstva iz fondova Europske unije. Dodatno, omogućit će se zakonita uporaba objekata, razvoj gospodarskih aktivnosti i iznajmljivanje, uz istodobnu zaštitu infrastrukturnih koridora i modernizaciju postupaka kroz digitalizaciju, ističu iz Ministarstva.
Zakon o građevnim proizvodima usklađuje se s EU propisima
Izmjenama Zakona o građevnim proizvodima osigurava se provedba Uredbe (EU) 2024/3110 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024., kojom se uspostavljaju usklađena pravila za stavljanje građevnih proizvoda na tržište Europske unije.
'Implementacijom ove uredbe u zakon omogućavamo prije svega da Republika Hrvatska sudjeluje u odboru za građevne proizvode Europske unije i na razini i u suradnji s drugim državama članicama propisuje osnovne postupanja s građevinskim proizvodima.
Drugo je da zakonom osiguravamo nacionalnim društvima, gospodarskim subjektima da budu prijavljeni za tehničko ocjenjivanje građevinskih proizvoda.
Treće je da građevinski proizvodi koji se plasiraju na tržište Republike Hrvatske obavezno kao sastavnu dokumentaciju imaju onu pisanu hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.
I četvrta važna izmjena utvrđuje i definira nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao kontaktnu točku zaduženu za provedbu direktive, a time i zakona', pojasnio je ministar Bačić.
Cilj ove Uredbe je jačanje unutarnjeg tržišta kroz slobodno kretanje sigurnih i održivih građevnih proizvoda, uz doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji te višoj razini zaštite zdravlja i okoliša.
Zbog potrebe pravodobnog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, predložit će se donošenje Zakona o građevnim proizvodima po hitnom postupku.