Izbori u Izraelu ostali su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete objavljene u utorak. Ni aktualni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni izazivač Gadi Eisenkot zasad nemaju jasan put do parlamentarne većine, što otvara mogućnost dugotrajnih pregovora o formiranju koalicijske vlade, pa čak i raspisivanja novih izbora.
Politički zastoj mogao bi ići na ruku Netanyahuu jer mu omogućuje da ostane na čelu vlade u tehničkom mandatu dok stranke pokušavaju dogovoriti novu parlamentarnu većinu, piše Reuters.
Prema procjenama vodećih izraelskih televizijskih kuća, blok predvođen Eisenkotom mogao bi osvojiti između 52 i 53 mjesta u Knesetu, dok bi Netanyahuov blok dobio oko 50 mandata. Preostalih 17 do 18 mjesta pripalo bi arapskim strankama koje nisu jasno svrstane ni uz jedan od glavnih blokova.
Pojedini izraelski mediji, među kojima je i televizija Channel 14, koja se smatra naklonjenom Netanyahuu, iznijeli su znatno povoljnije procjene za aktualnog premijera. Prema njihovim projekcijama, njegov bi blok mogao osvojiti ukupno 60 mandata.
Konačni rezultati mogli bi biti poznati tek za nekoliko dana. Izraelski parlament ima 120 zastupničkih mjesta, a nijedna stranka dosad nije samostalno osvojila potrebnih 61 mandat, zbog čega je formiranje koalicija u toj zemlji uobičajena praksa. Manje stranke tako bi mogle imati presudnu ulogu u određivanju buduće vlasti.
Rekordna izlaznost nakon ratova
Izbori su privukli rekordan broj birača, koji su odlučivali o političkoj budućnosti zemlje nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine i ratova koji su uslijedili u Gazi, Libanonu i Iranu. Dugi redovi ispred biračkih mjesta svjedočili su velikom interesu građana, ali i dubokim podjelama u izraelskom društvu.
Voditelj oporbe Yair Lapid poručio je da su rezultati poraz za Netanyahuov politički blok.
'Nemojte dopustiti da vas itko zbuni: Netanyahuov blok pretrpio je težak poraz. Ovo je potpuni slom i građani su im poručili da odu kući', izjavio je Lapid.
Politika Netanyahuove desne koalicije izazvala je brojne podjele unutar zemlje, a Izrael se zbog ratnih operacija i međunarodnih kritika našao u sve većoj diplomatskoj izolaciji. Premijer je, međutim, tijekom kampanje nastojao učvrstiti imidž čelnika koji može odgovoriti na sigurnosne prijetnje i obračunati se s protivnicima zemlje.
Netanyahu se ponovno bori za politički opstanak
Netanyahu (77) na čelu izraelske vlade proveo je gotovo 19 od posljednjih 30 godina, a tijekom političke karijere više je puta preživio ozbiljne krize. Njegovi protivnici uspjeli su ga smijeniti samo jednom od 2009. godine, nakon četiri neodlučna izborna ciklusa u razdoblju od dvije godine. No, samo 18 mjeseci poslije ponovno se vratio na vlast.
Na ove izbore izašao je suočen s dugogodišnjim optužbama za korupciju, koje odbacuje, ali i kritikama zbog propusta obavještajnih službi prije napada Hamasa u listopadu 2023. godine. U tim je napadima ubijeno oko 1200 ljudi, a 251 osoba odvedena je kao talac.
Njegov glavni izazivač Eisenkot (66), bivši načelnik izraelskog glavnog stožera, profilirao se kao jedan od najozbiljnijih kandidata za preuzimanje vlasti. Tijekom rata u Gazi izgubio je sina i dva nećaka, a u kampanji je naglašavao svoje vojno iskustvo i sigurnosnu stručnost, istodobno se predstavljajući kao politički centrist.
U politiku je ušao prije samo četiri godine, a nakon napada Hamasa pridružio se Netanyahuovu ratnom kabinetu. Osam mjeseci poslije napustio ga je, kritizirajući premijerovo vodstvo.
Za velik dio Netanyahuovih protivnika ključna tema izbora bila je odgovornost za sigurnosne propuste koji su omogućili napade 7. listopada. Oporbene skupine obećale su pokretanje nacionalne istrage, čemu se Netanyahu dosad protivio.
Unatoč nezadovoljstvu dijela birača, premijerova nacionalistička politika i dalje ima snažno uporište. Izraelski izborni sustav, uz velik broj stranaka i duboke političke podjele, otežava oporbi da zajedničkim snagama sruši koaliciju desnih, krajnje desnih i ultraortodoksnih stranaka.
Netanyahu je uoči glasanja pozvao svoje pristaše da izađu na birališta kako bi odgovorili na visoku izlaznost ljevice i arapskih birača.
'Svi morate pohrliti na birališta. Ovo je sudbonosan trenutak', poručio je.
S druge strane, 81-godišnja Ruth Epstein, dugogodišnja biračica ljevice iz Ramat Gana, nedaleko od Tel Aviva, izbore je opisala kao najvažnije kojih se sjeća. Glasala je za oporbene Demokrate.
Netanyahu je tijekom kampanje isticao i potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa, svojeg saveznika u ratu protiv Irana. Trump je ranije poručio da bi rat trebalo privesti kraju dovršetkom započetog posla, što je izraelskom premijeru poslužilo kao dodatni argument u predstavljanju vlastite sigurnosne politike.
