Josipa Pleslić ex Rimac priznala je korupciju u slučaju državnih stručnih ispita, državnih potpora, te nezakonitog zapošljavanja. Sve je priznala i Ružica Njavro, a veliki broj okrivljenih već je ranije sve priznao.
Objavio je to zamjenik ravnatelja USKOK-a. Odmah po priznanju krivnje sud je objavio i presudu, javlja Index.
Josipa Pleslić osuđena je bezuvjetno na godinu i osam mjeseci zatvora te sporednu novčanu kaznu od 130 tisuća eura, od čega je 30 tisuća već uplatila, 35 tisuća mora platiti u roku od 15 dana, a ostatak kroz godinu dana.
Ružica Njavro dobila je godinu i pol djelomične uvjetne kazne, od čega šest mjeseci bezuvjetnog zatvora, uz sporednu novčanu kaznu od 40 tisuća eura.
Pleslić je nakon izricanja presude na pitanje Indexove novinarke Ane Raić o tome zašto se na kraju ipak odlučila priznati krivnju kratko odgovorila s dvije riječi: 'Trebamo mir'.
Pregovori tužiteljstva i odvjetničkog tima Josipe Rimac koji su doveli do današnjeg priznanja krivnje su, kako doznaje Index, trajali cijelo ljeto.
Tijekom suđenja spominjala se mogućnost reprodukcije svih poruka iz mobitela Josipe Rimac ex Pleslić, pa tako i onih s aktualnim glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem. Na pitanje je li to bio odlučujući faktor u postizanju nagodbe zasad nema odgovora.
Optužnica protiv Josipe Pleslić i još 11 suokrivljenika, koju je sud potvrdio krajem 2025. godine, obuhvaća široku lepezu koruptivnih poslova - od poljoprivrednih poticaja i građevinskog zemljišta do zapošljavanja rodbine i podobnih kadrova preko političkih veza. Istražitelji su raspetljali mrežu u kojoj je nekadašnja kninska 'kraljica' funkcionirala kao ključna točka za rješavanje privatnih i poslovnih usluga na račun države.
Prva točka optužnice teretila ju je za malverzacije s poticajima za tvrtke poduzetnika Ante Sladića i Josipa Ravlića. Prema tvrdnjama tužiteljstva, Rimac je preko Ružice Njavro dogovorila izmjenu uredbe o zakupu šumskog zemljišta kako bi poduzetnici mogli zakupiti veće površine s manjim brojem stoke i tako izvući znatno veće državne potpore. Kao protuuslugu za lobiranje, Rimac je trebala dobiti mito i građevinsko zemljište u Rogoznici od desetak tisuća kvadrata, dok je Njavro od Sladića primila 15.000 eura u gotovini, a obećano joj je još pola milijuna nekadašnjih kuna nakon što se propis promijeni.
Dio optužnice odnosi se i na namještanje javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Gračaca, gdje je bivša načelnica općine Nataša Turbić pogodovala tvrtkama istih poduzetnika. Za taj je posao Sladić Josipi Rimac predao 10.000 eura, od čega je općinski vijećnik Milenko Tokmakčija za sebe zadržao 4500 eura, dok je preostalih 5500 eura predano načelnici Turbić. Većina sudionika u tom kraku afere već je ranije priznala krivnju i postigla nagodbu s tužiteljstvom.
USKOK je teretio Pleslić i za izvlačenje bespovratnih potpora Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, što je dogovarala s tadašnjom pomoćnicom ministra Anom Mandac. Prema nalazima istrage, državni novac dijelio se ljudima koji su s njom bili osobno povezani ili su joj izvodili radove na privatnoj kući u Kninu. Tako je vlasnik jedne stolarije dobio 185 tisuća kuna državnih potpora, dok su jedna pekara i klesarski obrt dobili po 200 tisuća kuna.
Posebno poglavlje optužnice bavi se masovnim namještanjem prolaska na državnim stručnim ispitima u Ministarstvu uprave. Rimac je ispite sređivala preko načelnice sektora Terezije Marić i službenica u ispitnim komisijama. U optužnici se navodi dugačak popis posrednika koji su preko nje tražili prolazak za svoje kandidate, među kojima su bili bivša ministrica Gabrijela Žalac, nekadašnji šef Policijske akademije Dubravko Novak, šef Carine Hrvoje Čović te poznati zagrebački zlatar Paško Dodić - koji su redom priznali nedjela i nagodili se.
Sličan scenarij odvijao se i kod nezakonitih zapošljavanja. Pleslić je terete da je s čelnicima HEP-a i HEP-ODS-a dogovarala radna mjesta za podobne kandidate, uključujući vlastitu sestru. U istom kraku optužena je da je sredila zaposlenje u ispostavi HZZ-a u Otočcu za sina urednika jednog lokalnog portala, kako bi spriječila objavu novinarskih tekstova o uhljebljivanju u HEP-u.
Također, optužnica je tereti da je od predstojnice Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji Edite Grubišić tražila zapošljavanje 'naših ljudi' u kninskoj ispostavi, kojima su prije testiranja unaprijed dostavljana ispitna pitanja kako bi ostvarili najbolje rezultate na natječajima.
