Primjeri potvrđuju da su najjednostavnije ideje u pravilu najbolje. Takvu tezu definitivno dokazuje Boranka, najveća volonterska akcija pošumljavanja požarišta u Europi.
Ususret obilježavanja Dana planeta Zemlje, ali i devete po redu akcije Boranka koja će se održati ove jeseni, u Mall of Splitu održao se panel ‘Sadimo za zeleniju Dalmaciju’.
Kroz razgovor s relevantnim stručnjacima i predstavnicima zajednice otvorile su se važne teme o očuvanju prirode, pošumljavanju i ulozi društveno odgovornog poslovanja u zaštiti okoliša. Tako su se panelu pridružili Igor Mladinović, direktor agencije HEARTH, prve regionalne agencije za društveno odgovorno poslovanje i autor kreativnog koncepta kampanje Boranka, Ivan Vidosavljević, upravitelj Šumarije Split - Hrvatske šume, Ivana Jarebica iz Saveza izviđača Hrvatske te Josipa Banić, ravnateljica OŠ Mejaši.
‘Nismo očekivali da će ovoliko potrajati. Znali smo da radimo nešto dobro i da smo to lijepo osmislili, ali kada radiš nešto novo, nemaš se na što referirati. Zato nas je zaista iznenadila činjenica da Boranka traje već devet godina, da se proširila u Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, a ove godine i u Albaniju. To je danas već, možemo reći, hrvatski brend koji se širi regijom brže nego neki ozbiljni komercijalni brendovi’, kazao je Mladinović.
U akcijama sadnje u Hrvatskoj je do sada sudjelovalo više od 13 tisuća volontera koji su posadili više od 130 tisuća stabala. No, promjena svijesti javnosti o pošumljavanju i samoj ekološkoj osviještenosti u tom pogledu zapravo je najveći i najvažniji rezultat Boranke.
‘Ako gledamo brojke, one možda zvuče impresivno, ali u kontekstu su zapravo male. Hrvatske šume godišnje posade oko 10 milijuna stabala, dok smo mi kroz Boranku zasadili ukupno oko 150.000. Gledano isključivo brojčano, to je malo
. Međutim, ono što je najvažnije jest promjena svijesti - i kod odraslih i kod djece. Kada netko prvi put u životu posadi drvo, razvija potpuno drugačiji odnos prema šumi i njezinoj važnosti. Zato je edukativna komponenta Boranke, rekao bih, čak važnija od same fizičke sadnje. Fizički dio je važan jer ljudi dolaze, sudjeluju i postaju dio te lijepe priče. A kasnije, kada sutra budu donosili odluke - primjerice kao direktori kompanija- možda će drugačije gledati na ekologiju’, poručio je Mladinović i naveo konkretan primjer.
Istaknuo je kako globalne emisije CO₂ iz industrije, potrošnje, avionskih letova i proizvodnje odjeće iznose oko 40 milijardi tona godišnje. Sadnjom stabala možemo apsorbirati oko 500 milijuna tona, što je tek mali dio. Dakle, to se ne može ‘popraviti’ samo sadnjom, nego prije svega treba spriječiti te educirati mlade da budu svjesni utjecaja zagađenja i koliko je svako stablo i svaka zelena površina važna u borbi protiv posljedica djelovanja industrija.
‘Mislim da je Boranka značajno doprinijela podizanju svijesti, posebno među mladima. Šumarstvo je široj javnosti često nepoznato, a ovakve inicijative približavaju njegovu važnost. Velika je razlika kada ljudi dođu na teren i sami posade sadnice - tada zaista osjete vrijednost tog rada i shvate koliko šuma znači za sve nas’, rekao je Ivan Vidosavljević, upravitelj Šumarije Split - Hrvatske šume.
Požari su posljedica raznih čimbenika, ali klimatske promjene jedan su od ključnih uzroka njihova sve češćeg i razornijeg utjecaja.
‘Požar može nastati u jednoj minuti, a uništiti nešto što se stvaralo desetljećima. Uz klimatske promjene, dodatni problem predstavljaju zapuštene privatne parcele koje su nekada bile vinogradi ili maslinici, a danas su neodržavane šumske površine. Tu je i problem ilegalnog odlaganja otpada, koji dodatno povećava rizik od požara’, dodao je.
Ivana Jarebica iz Saveza izviđača Hrvatske naglasila je važnost uključivanja građana i djece u projekt.
‘Ove godine, odnosno u našoj idućoj sezoni Boranke koja kreće na jesen, akcija će biti s nama ukupno devetu godinu zaredom. S ciljem promocije same Boranke i poziva građanima da nam se na jesen pridruže, organiziran je i ovaj panel’, kazala je Jarebica.
Posebno je istaknula edukativni aspekt projekta. Djeca crtaju stabla, daju im ime, zatim ih fotografiraju i učitavaju na internetsku stranicu. Nakon toga volonteri na terenu sade ta stabla. Tako iz virtualne šume nastaje prava šuma.
Panelu su zato prisustvovali prvašići iz Osnovne škole Mejaši, čime su organizatori naglasili važnost edukacije o očuvanju prirode već od najranije dobi te potaknuli razvoj ekološke svijesti kod mladih generacija.
‘Drago mi je što smo tu jer je važno djelovati na svijest najmlađih, a mi to radimo kroz prirodu i društvo, kao i dodatne sadržaje te školsku eko-grupu. Još im je zanimljivije jer je danas zbog toga kraća nastava, nisu u školi, drugačiji je prostor i vesele se što su ovdje’, rekla je učiteljica Nikolina Trogrlić.
Uz njihovo bojanje i oslikavanje stabala na edukativnoj bojanci, najavljena je ovogodišnja deveta Boranka. Lijepa vijest je da sadnja kreće od tamo gdje je sve počelo - na Mosoru. Nakon toga volonteri odlaze prema šibenskom području.
‘Naime, područje oko Zvjezdarnice na Mosoru bilo je potpuno izgorjelo i devastirano. Danas tamo više gotovo i nemamo gdje saditi, što je zapravo dobra vijest’, poručio je autor kreativnog koncepta kampanje Boranka i zato se volonteri sele na šibensko područje koje je oštećeno požarima.
Podsjećamo, svi se mogu uključiti u akciju na Boranka.hr i na taj način pomoći da zajedno vratimo zelenu boju i život u šume Dalmacije koje su nastradale u požarima.