Financijski rezultati privatnih zdravstvenih ustanova ponovno su u fokusu javnosti, a kako piše Večernji list, koji je objavio detalje prošlogodišnjeg poslovanja Klinike Magdalena, najstarije i najveće privatne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, ključ je u tome kako se ostvareni prihodi vraćaju u sam sustav.
U trenutku kada se o privatnom zdravstvu sve češće govori kroz pojedinačne i često kontroverzne primjere, ovakvi podaci otvaraju i drukčiju perspektivu. Prema njima, u Magdaleni je samo prošle godine obavljeno više od 5500 zahvata. Među njima je više od 900 PCI zahvata, minimalno invazivnih intervencija na koronarnim arterijama, više od 180 TAVI postupaka koji omogućuju zamjenu aortalnog zaliska bez otvorene operacije srca, više od 600 kardiokirurških operacija, oko 400 vaskularnih zahvata te oko 470 ablacija kod srčanih aritmija.
Magdalena ujedno djeluje kao nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku sa znanstvenom djelatnošću, kroz koju su se tijekom godina školovali i usavršavali brojni kardiolozi i kardiokirurzi, a u struci se percipira kao jedan od referentnih centara za kardiovaskularnu medicinu.
Kako navode iz klinike, takav opseg rada rezultat je kontinuiranih ulaganja u opremu i zdravstvenu infrastrukturu, ali i redovitih godišnjih troškova ugrađenog i potrošnog materijala za liječenje pacijenata, koji na godišnjoj razini prelaze 17 milijuna eura. U praksi to znači da ovakve ustanove preuzimaju dio najsloženijih zahvata i time funkcionalno rasterećuju širi zdravstveni sustav.
Tijekom 2025. dodatno je investirano u hibridnu operacijsku salu vrijednu oko četiri milijuna eura, jednu od tehnološki najnaprednijih u ovom dijelu Europe. U njoj se izvode i najsloženiji zahvati na aorti, uključujući kombinirane kirurške i endovaskularne procedure koje zahtijevaju istodobno sudjelovanje više specijalnosti.
Uz to, u Magdaleni 24 sata dnevno zbrinjavaju pacijente s akutnim infarktom miokarda i druge hitne slučajeve, dok se u pojedinim segmentima elektivnog liječenja postižu ishodi koji uključuju i iznimno nisku, pa i nultu stopu smrtnosti.
Prema podacima koje donosi Večernji list, troškovi zaposlenika na godišnjoj razini iznose gotovo 12,8 milijuna eura, što zajedno s ulaganjima u opremu i materijal čini najveći dio ukupnih rashoda ustanove. Ukupno se radi o približno 30 milijuna eura koji godišnje odlaze na tri ključne stavke - ljude, opremu i medicinski materijal.
Prihodi klinike u 2025. iznosili su 38,2 milijuna eura, uz pozitivno poslovanje. No, kako ističu iz Magdalene, važnije od same brojke jest način na koji se taj kapacitet koristi i koliko se sredstava zadržava unutar sustava.
Značajan dio aktivnosti temelji se na razvoju vlastitog kadra. U gotovo tri desetljeća rada kroz ustanovu je prošlo oko 80 liječnika, dok ih danas radi 44, uz ukupan broj zaposlenih koji se približava brojci od 300. Oko 80 posto liječnika prošlo je specijalizacije ili subspecijalizacije uz podršku same ustanove.
'Time se ne oslanjamo samo na kadar s tržišta rada, već ga sustavno razvijamo unutar same ustanove. U praksi to znači da su liječnici angažirani kroz puni radni odnos, bez parcijalnih angažmana, čime se osigurava kontinuitet rada i stabilnost timova', navode iz klinike.
Sličan model primjenjuje se i u radu s medicinskim sestrama kroz suradnju sa srednjim medicinskim školama, praksu, mentorstvo i stipendiranje, čime se pokušava odgovoriti na sve izraženiji nedostatak kadra u zdravstvenom sustavu.
Kako ističe glavna medicinska sestra doc. dr. sc. Dijana Babić, cilj je mlade integrirati u sustav još tijekom obrazovanja i omogućiti im jasnu profesionalnu putanju.
'Program stipendiranja nije zamišljen kao izdvojena mjera, nego kao dio šireg modela u kojem se ljudi ne samo zapošljavaju, nego razvijaju. Njegova je uloga integrirati mlade u sustav u ranoj fazi i omogućiti im da u njega uđu pripremljeni, uz jasno definiran profesionalni put', kaže Babić.
Liječnici Magdalene kontinuirano se educiraju u vodećim međunarodnim centrima, dok istodobno stručnjaci iz tih institucija dolaze u Hrvatsku i sudjeluju u razvoju i uvođenju novih postupaka. Takav model razmjene znanja, prema riječima predstavnika, omogućuje uvođenje sve složenijih medicinskih zahvata.
Primjerice, specijalist kardijalne kirurgije Filip Štembal dio je edukacije proveo u Cleveland Clinicu u Sjedinjenim Američkim Državama, dok se kardiolog Vito Mustapić usavršava u Sveučilišnoj bolnici u Grazu. Takav pristup ima uporište i u dugogodišnjoj tradiciji suradnje s međunarodnim stručnjacima, među kojima se ističe i suradnja s prof. dr. sc. Markom Turinom, jednim od vodećih svjetskih kardijalnih kirurga.
Kako ističe ravnatelj Klinike Magdalena prof. dr. sc. Mihajlo Šesto, dugoročna stabilnost sustava ne može se temeljiti bez ulaganja u ljude i razvoj vlastitog kadra.
'Ako želite raditi složene zahvate i imati kontinuiranu razinu kvalitete, morate imati ljude koji su dio sustava', kaže Šesto.
