U Domu kulture Dugopolje u ponedjeljak je otvorena izložba 'Benediktinci i stvaranje europske kulture'. Program je svojim nastupom obogatila mlađa dječja folklorna skupina Kulturno-umjetničkog društva Pleter iz Dugopolja s izvedbom 'Ovce moje čuvajte se same' - dječje igre dugopoljskog kraja, koje je pripremila voditeljica Marijana Botić Rogošić. Otvorenje je moderirala Slavica Plazibat, ravnateljica Narodne knjižnice u Dugopolju, dok se prisutnima kratko obratio i predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić.
Uvodno predavanje održao je don Mario Čagalj, župnik Župe sv. Roka – Medov Dolac i Župe Porođenja BDM – Grabovac te oblat benediktinskog samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu. Govoreći o životu svetoga Benedikta, predstavio je njegov životni put od djetinjstva u Nursiji do osnutka benediktinskog reda koji je snažno obilježio europsku povijest. Istaknuo je kako je sveti Benedikt rođen oko 480. godine u imućnoj kršćanskoj obitelji te da je već u mladosti pokazivao ozbiljnost, razboritost i duboku pobožnost. Posebno je naglasio značenje njegova imena, koje potječe od latinske riječi Benedictus i znači 'blagoslovljen'.
Don Mario Čagalj osvrnuo se i na Benediktov odlazak u Rim radi školovanja, gdje se suočio s moralnim izazovima tadašnjega društva. Razočaran načinom života koji je ondje zatekao, Benedikt je odlučio napustiti gradski život i posvetiti se traženju Boga. Predavač je podsjetio i na predaju o prvom čudu svetoga Benedikta u Enfideu, kada je molitvom obnovljeno razbijeno sito njegove pratiteljice Ćirile, što je među ljudima pobudilo veliko zanimanje za mladoga pustinjaka.
Središnji dio izlaganja bio je posvećen Benediktovu povlačenju u špilju kod Subiaca, gdje je oko tri godine živio u molitvi, radu i razmatranju. Govoreći o tom razdoblju, don Čagalj je naglasio kako život u samoći nije bio lagan te da je sveti Benedikt prolazio kroz brojne kušnje i napasti, ali ih je svladavao snagom vjere i ustrajnošću. Ljudi su postupno prepoznali Benediktovu mudrost i svetost te mu počeli dolaziti po savjet. Upravo će iz toga nastati velika benediktinska zajednica koja će stoljećima širiti vjeru, znanje, pismenost i kulturu diljem Europe.
Također, dio predavanja odnosio se i uz usku vezanost benediktinskog reda i stvaranja Hrvatske kneževine, a kasnije i kraljevine. Prvim sa sigurnošću potvrđenim benediktinskim samostanom na području današnje Hrvatske smatra se samostan u Rižinicama kod Klisa, koji je oko sredine 9. stoljeća podigao knez Trpimir. Lokalitet predstavlja neprocjenjivo mjesto u hrvatskoj povijesti jer je ondje pronađen ulomak zabata oltarne pregrade s natpisom 'PRO DUCE TREPIM(ERO)'.
Važno je istaknuti i misiju opata Martina, benediktinskog redovnika kojega je papa Ivan IV., podrijetlom iz Zadra, poslao u Dalmaciju i Istru između 640. i 642. g. Njegova je zadaća bila otkup kršćanskih zarobljenika te prijenos moći istočnojadranskih mučenika u Rim. Ova misija predstavlja jedan od najranijih zabilježenih kontakata Svete Stolice s prostorom današnje Hrvatske te važan izvor za proučavanje ranoga srednjeg vijeka na istočnoj obali Jadrana. Kasnije će upravo benediktinci odigrati iznimno važnu ulogu u razvoju pismenosti, kulture, crkvenoga života i oblikovanju hrvatske srednjovjekovne države.
Na kraju se prisutnima obratio i načelnik Perica Bosančić, zahvalivši organizatorima na izložbi koja će biti otvorena do 14. lipnja 2026. godine.
'Izložba na sažet, ali sadržajan način prikazuje petnaest stoljeća benediktinske prisutnosti i njihov izniman doprinos oblikovanju europske kulture, duhovnosti, znanosti, pismenosti i umjetnosti. Ova izložba za Hrvatsku udrugu Benedikt ima i dodatno značenje jer je organizirana u godini u kojoj udruga obilježava 15 godina djelovanja. Benediktinski red, najstariji katolički monaški red, duboko je obilježio povijest hrvatskoga naroda. Od sredine 9. stoljeća njegovi su pripadnici prisutni na dvorovima hrvatskih vladara, gdje su oblikovali temeljne smjernice kulturnoga, obrazovnoga i duhovnoga života.
Sveti Benedikt, utemeljitelj reda i suzaštitnik Europe, svojim je djelovanjem stvorio duhovno jedinstvo koje je povezalo narode različitih jezika i kultura u zajednicu prožetu evanđeoskim vrijednostima. Ova izložba nije samo pogled u slavnu prošlost, nego i poziv na odgovornost. Europa se i danas mora oslanjati na kršćanske vrijednosti koje su je izgradile. U vremenu kada se temelji često dovode u pitanje, ovakvi kulturni događaji podsjećaju nas tko smo, odakle dolazimo i kamo želimo ići', poručuju iz udruge.
Otvorenje izložbe pokazatelj je bogatstva benediktinske ostavštine, isprepletenosti benediktinskog reda s hrvatskim narodom, identiteta Europe, duhovnih i kulturnih vrijednosti koje su oblikovale hrvatski narod i europsku civilizaciju, zaključili su.
